Tisuće američkih vojnika raspoređeno je na Bliskom istoku dok rat s Iranom ulazi u drugi mjesec, naglašavajući razmjere američkog vojnog gomilanja u regiji.
U petak je otprilike 3500 marinaca i mornara na USS Tripoli — amfibijskom jurišnom brodu — ušlo u “zonu odgovornosti” Središnjeg zapovjedništva SAD-a, objavilo je vojno zapovjedništvo u subotu. CENTCOM nadzire američke operacije na Bliskom istoku.
Brod također nosi transportne zrakoplove, taktička sredstva kao i udarne borbene zrakoplove. Fotografije koje je objavio CENTCOM pokazuju vojnike s kacigama, naočalama i borbenim uniformama.
Otkako je rat izbio krajem veljače, SAD je izgradio ogromnu vojnu prisutnost u blizini Irana, raspoređujući tisuće marinaca i ratnih brodova kao dopunu oko 50.000 američkih vojnika koji su već stacionirani u regiji. Prošli tjedan, izvješća su također pokazala da Pentagon planira poslati najmanje 1000 vojnika iz 82. zračno-desantne divizije.
Dok su SAD pokrenule tisuće napada na Iran, ostaje nepoznato hoće li biti poduzeta kopnena ofenziva, a predsjednik Donald Trump šalje pomiješane poruke o izgledima.
Dana 2. ožujka odbacio je sumnje u kopnenu kampanju, rekavši da nema “jau” i da bi poslao američke vojnike “ako bi bili potrebni”. Dana 19. ožujka rekao je novinarima: “Nigdje neću slati trupe.”
Ako bi SAD iskrcao trupe na iransko tlo, to bi označilo prvu veliku kampanju čizmama na zemlji od povlačenja iz Afganistana 2021.
Trump je ponudio nekoliko opravdanja za rat, tvrdeći da je Iran predstavljao neposrednu prijetnju, a također je naveo promjenu režima kao motivirajući faktor. Također nije dao jasan vremenski raspored kada će rat završiti. Dana 13. ožujka rekao je za Fox News da će se sukob zaključiti kada “to osjetim u kostima”. Tjedan dana kasnije, napisao je na Truth Socialu da razmišlja o “ukidanju” ofenzivne kampanje.
Rat – koji je započeo kada su SAD i Izrael zajednički napali Iran 28. veljače – zahvatio je velike dijelove Bliskog istoka u nasilje, a Teheran je lobirao za osvetničke napade na brojne obližnje nacije, uključujući Izrael, Katar, Kuvajt i Saudijsku Arabiju.
Skoro 1500 iranskih civila je umrlo, objavili su u petak neprofitna organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu. Trinaest američkih vojnika je poginulo, a preko 200 ih je ozlijeđeno, priopćio je Pentagon.
Smrtonosna vojna kampanja također je izazvala strahove od globalnog gospodarskog preokreta jer je promet kroz Hormuški tjesnac, vitalnu arteriju međunarodne trgovine, stao. Kao rezultat toga, cijene nafte prešle su granicu od 100 dolara po barelu.
Demokrati su osudili rat kao nezakonit, bezobziran i izravnu povredu Trumpova predizbornog obećanja da će biti “kandidat mira”. Republikanci su, u međuvremenu, uglavnom bili u koraku s predsjednikom, iako su neki privatno izrazili rezerve.
Nedavne ankete pokazuju da se većina Amerikanaca protivi ratu.
