Prosvjed u Zagrebu zbog odlaganje ilegalnog opasnog otpada u Lici okupio je građane različitih političkih uvjerenja i uspješno povezao lokalni revolt s općim nezadovoljstvom radom državnih tijela, ocijenio je sociolog i izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Kruno Kardov. Gostujući na N1 televiziji, naglasio je kako su organizatori izbjegli stranačke zamke i time stvorili širu građansku platformu.
“Držali su se dalje od političkih poruka, vjerojatno zbog kritika koje su pristizale uoči prosvjeda. U svakom slučaju, uspjeli su ujediniti razne političke opcije i premostiti jaz između lokalnog i nacionalnog”, rekao je Kardov.
Iako primjećuje manje nedostatke u samoj strukturi izlaganja, naglašava da je ključna poruka skupa bila iznimno jasna i dalekosežna. Prema njegovom mišljenju, kroz prikazivanje različitih lokalnih inicijativa ukazano je na širu dimenziju problema.
Povezivanje političkih opcija i nepovjerenje u institucije
“Dali su do znanja sa svim tim pričama da je riječ o strukturnom i sistemskom problemu na nacionalnoj razini”, rekao je Kardov, koji se u svom znanstvenom radu bavio i zaštitom okoliša te funkcioniranjem institucija na tom području.
Govoreći o profilu prosvjednika, sociolog objašnjava da okupljene građane ne povezuje samo zabrinutost zbog ilegalnog otpada u Lici, već i duboko ukorijenjeno sistemsko nezadovoljstvo.
“Ovdje su se okupili ljudi iz različitih motiva, koje ujedinjuje ozbiljnost problema u Lici. Kao i cijeli niz nezadovoljstava. Već je konstantno da se Hrvatska nalazi nisko na ljestvici povjerenja u institucije”, rekao je.
Suradnja ideološki suprotstavljenih strana
Upozorava da u hrvatskom društvu postoji znatan potencijal za građanski bunt te da otvoreno ostaje pitanje budućeg političkog vodstva takvih pokreta. Posebno se osvrnuo na neočekivano spajanje desnih i lijevo-liberalnih opcija oko ove teme.
“U ovom slučaju se tu dogodio most između desnog i lijevo-liberalnog narativa. Čini mi se da je desnici bio veći problem kako ovo adresirati jer su u pravilu ekoaktiviste proglašavali ekoteroristima. Ili Soroševom sektom, kao Možemo u Zagrebu. A sad se moraju naći na istoj strani. I, to je uspješno izvedeno u ovom slučaju”, rekao je Kardov.
Prosvjed pod nazivom “Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” organizirala je građanska inicijativa “Gospić je naš dom“, kao reakciju na aferu s desecima tisuća tona ilegalno odloženog otpada na gospićkom području. Okupljanje je započelo na Trgu kralja Tomislava, odakle je kolona krenula prema Trgu bana Josipa Jelačića gdje je održan središnji program.
Glavni zahtjevi organizatora obuhvaćaju hitnu i potpunu sanaciju onečišćenih lokacija, precizne rokove za uklanjanje otpada te utvrđivanje odgovornosti za propuste u sustavu. Iz inicijative su uoči skupa istaknuli nadstranački karakter prosvjeda, napomenuvši da iza njih ne stoji nijedna politička opcija i da političarima neće biti dopušteno obraćanje s pozornice.
