Građani Bosne i Hercegovine u sve većem broju posjeduju legalno oružje, pokazuju najnoviji službeni podaci. Iako broj registriranih komada iz godine u godinu raste, stručnjaci upozoravaju da stvarni sigurnosni izazov leži u velikoj količini ilegalnog oružja koje je i dalje prisutno u društvu.
Prema podacima Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH, tijekom 2025. godine u zemlji je registrirano ukupno 372.143 komada legalnog oružja, uglavnom pištolja.
Od toga je u Federaciji BiH zabilježeno 236.844 komada, u Republici Srpskoj 130.380, dok je u Brčko distriktu registrirano 4.919 komada oružja.
Usporedbe radi, pet godina ranije, odnosno 2020. godine, u Federaciji BiH bilo je registrirano 182.338 komada, u Republici Srpskoj 94.653, a u Brčko distriktu 3.828 komada. To znači da je u razdoblju od 2020. do 2025. godine broj legalnog oružja porastao s 280.819 na 372.143.
Prema dostupnim podacima, velika većina oružja registrirana je na muškarce. Tijekom prošle godine njih 365.679 bilo je u vlasništvu muškaraca, dok su žene bile vlasnice 6.464 komada.
Ilegalno oružje kao ključni problem
Stručnjak za sigurnost Safet Mušić ističe kako legalno oružje samo po sebi ne predstavlja najveći sigurnosni rizik.
“Prema istraživanju koje je radio UNDP, u BiH postoji više od 750.000 komada ilegalnog oružja. Uglavnom je riječ o takozvanom ratnom oružju, različitim vrstama pušaka i automatskog naoružanja”, kaže Mušić.
Dodaje kako upravo takvo oružje predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov.
“To je oružje koje je većinom zaostalo iz rata, ali i rezultat ilegalnog uvoza te nedovoljno kontroliranih granica. Posebno je zabrinjavajuće što završava u rukama maloljetnika koji ga nikada ne bi mogli legalno posjedovati. Upravo zbog toga imamo velik broj pucnjava, ranjavanja i pokušaja ubojstava, a nerijetko se koristi i u slučajevima obiteljskog nasilja“, upozorava Mušić.
Prema njegovim riječima, osjećaj nesigurnosti u društvu dodatno potiče građane da se legalno naoružavaju.
“Politička i društvena klima, stalna neizvjesnost i retorika o sukobima potiču ljude da traže osjećaj sigurnosti kroz posjedovanje oružja. Sudovi su puni zahtjeva građana koji žele dobiti dozvole. Međutim, procedura je stroga i uključuje obuku, liječničke preglede i psihološka testiranja. Tko ne ispunjava uvjete, ne može dobiti dozvolu. Broj registriranog oružja u BiH u okvirima je europskog i regionalnog prosjeka”, zaključuje Mušić.
Strah i neizvjesnost kao pokretači
Sociolog i psiholog Ibrahim Prohić smatra da povećanje naoružavanja nije samo lokalni, nego globalni fenomen.
“U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo rastu nasilja, ali i promjeni njegovih oblika. Brutalnost je dosegla zabrinjavajuće razine. Istodobno postoji kontinuirano stvaranje atmosfere straha, što je povezano s interesima kapitala jer je najlakše upravljati ljudima koji se boje”, ističe Prohić.
Dodaje kako kombinacija straha i neizvjesnosti ima snažan utjecaj na ponašanje ljudi.
“Strah je temeljna emocija, a kada se spoji s neizvjesnošću, često dovodi do agresije i potrebe za zaštitom. Generacije koje danas imaju 40 ili 50 godina prošle su kroz razdoblja prije rata, rat i poratno vrijeme, što dodatno oblikuje njihovu percepciju sigurnosti”, navodi Prohić.
U takvom društvenom kontekstu, zaključuje, ne iznenađuje činjenica da se sve više građana odlučuje na legalno posjedovanje oružja kako bi povećali osobni osjećaj sigurnosti.
