Na području Zagreba prošle je godine evidentirano 29 ilegalnih odlagališta otpada, odgovorili su iz Grada na upit Hine. Ekološke udruge, međutim, upozoravaju da ne postoji točan popis svih lokacija te procjenjuju da u Zagrebu i okolici postoje stotine divljih odlagališta, među kojima je desetak velikih. Predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović ističe da uz manja odlagališta na kojima pojedinci ostavljaju otpad raste i broj organiziranih lokacija na kojima se uz naknadu može odložiti gotovo sve.
Najvećim se smatra odlagalište u Ježdovcu, gdje se, prema podacima Zelene akcije, nalazi oko 750.000 tona otpada. Potpredsjednik udruge Marko Košak upozorava da je dio otpada zakopan oko sedam metara ispod zemlje, dok se ostatak nalazi na površini. Osim građevinskog otpada, namještaja i kućanskih uređaja, ondje se navodno nalaze boje, lakovi, bačve s kemikalijama, ulja i azbest. Udruge smatraju da je prije sanacije potrebno analizirati sastav otpada, razvrstati ga i sigurno zbrinuti, posebno opasne tvari.
Iz Grada Zagreba navode da su u Ježdovcu pokrenuti upravni postupci radi sanacije otpada na više zemljišnih čestica, uključujući i one u privatnom vlasništvu. Protiv zatečenih počinitelja pokrenuti su prekršajni postupci, a dio slučajeva prijavljen je nadležnim inspekcijama. Provođene su i zajedničke akcije s policijom i inspekcijom zaštite okoliša, postavljene su kamere i betonske prepreke, a nadzor se provodi i dronovima. Grad ističe da se nepropisno odloženi otpad uklanja na trošak onečišćivača ako ga vlasnici zemljišta ne uklone u zadanom roku.
Udruga: Opasan otpad u blizini vodocrpilišta Petruševec
Pavlović upozorava i na gudronske jame na Savici, u blizini vodocrpilišta Petruševec, iz kojeg se vodom opskrbljuje oko 150.000 Zagrepčana. Prema njegovim procjenama, ondje se nalazi približno 33.000 tona opasnog otpada. Smatra da je potrebno hitno provesti stručno vještačenje kako bi se utvrdilo njegovo trenutačno stanje i izradio plan sanacije, uz zajedničko sudjelovanje Grada i države. Iz Grada odgovaraju da komunalni redari na tom području tijekom nadzora nisu evidentirali nepropisno odlaganje otpada koje bi bilo osnova za postupanje. U međuvremenu je zagrebačka Čistoća prošle godine prikupila 6202,94 tone otpada, za što je potrošeno oko 4,51 milijun eura, no udruge upozoravaju da se otpad na očišćene lokacije često ponovno vraća.
Kao ključno rješenje Pavlović navodi strožu kontrolu otpada na mjestu njegova nastanka, osobito na gradilištima, kako bi se znalo koliko građevinskog otpada nastaje i gdje završava. Upozorava i na nedostatne kapacitete za zbrinjavanje otpada te tvrdi da Jakuševec radi na rubu svojih mogućnosti. Iako Grad najavljuje dovršetak Centra za gospodarenje otpadom u Resniku krajem 2028. ili početkom 2029., Pavlović smatra da projekt neće biti završen prije 2030. godine, među ostalim zato što javna nabava još nije raspisana.
U Zelenoj akciji smatraju da bi velika ilegalna odlagališta, poput onoga u Ježdovcu, trebali sanirati Grad Zagreb i nadležno ministarstvo, odnosno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Za Jakuševec, koji je legalno odlagalište, ističu da ga Grad treba sanirati nakon izgradnje potrebne infrastrukture za zbrinjavanje otpada. Udruge pritom upozoravaju da samo uklanjanje otpada nije dovoljno bez sustavnog nadzora i sprječavanja novih ilegalnih odlaganja.
