Šanse aktualnog španjolskog socijalističkog premijera Pedra Sáncheza za povratak na izborima koji bi prkosio njemu nesklonim anketama ozbiljno su pale, nakon što se španjolska, duboko fragmentirana krajnja ljevica nije uspjela ujediniti na jedinstvenoj listi uoči izbora u studenom, za koje su mnogi Sánchezovi simpatizeri očekivali da će mobilizirati birače, iskoristiti izborni sustav zemlje i povećati premijerove nade u formiranje nove vlade.
O tome, u utorak, 20. listopada, piše medij POLITICO.
Lijevi kaos sada stavlja španjolsku konzervativnu Narodnu stranku, koju predvodi Alberto Núñez Feijóo, na put preuzimanja vlasti nakon osam godina socijalističke vladavine u Madridu, dok širi nagib udesno mijenja europsku politiku.
Dok su pregovori zastajali, razdražena Mónica García, ministrica zdravstva i kandidatkinja ljevičarske Široke fronte, upozorila je na društvenim mrežama kako ljevica riskira da bude „zarobljena u egu, brigama, unutarnjim sporovima i izbornim i/ili osobnim kalkulacijama koje nisu dobre ni za koga osim za desnicu“.
Široka fronta formirala se ubrzo nakon raspisivanja izbora kako bi okupila nekoliko stranaka lijevo od Sáncheza. No, nakon nekoliko dana frenetičnih rasprava, istaknuta ljevičarska stranka Podemos nije se pridružila ujedinjenoj listi – osim na Kanarskim otocima i u regiji Valencia – što je omelo ukupne izborne izglede krajnje ljevice.
„Jedini način da [Sánchez] ponovno vlada jest da postoji snažna prisutnost lijevo od socijalista“, rekao je Kiko Llaneras, analitičar anketa za medij El País, koji je istaknuo da „Široka fronta zapravo nije toliko široka“.
Dodao je: „Veliko je pitanje hoće li ovaj novi pokret biti dovoljno jak da omogući ljevici da formira većinu – a to će biti vrlo teško.“
Trend izbornih poraza ljevice u Europi: Potop Sanchezovih ljevičara u ključnoj španjolskoj regiji
Izborni sustav nagrađuje ujedinjene platforme
Široku frontu čine Sumar, mlađi partner u trenutnoj vladi koju vode socijalisti; katalonski Komunsi; komunistička Ujedinjena ljevica (IU); stranka Más Madrid; i niz regionalnih ljevičarskih stranaka. Vodeća kandidatkinja liste bit će Ada Colau, bivša gradonačelnica Barcelone.
Španjolski izborni sustav nagrađuje ujedinjene platforme, a Široka fronta nije toliko inkluzivna kao slični savez – stvoren 2023. godine i koji uključuje Podemos – koji je pomogao Sánchezu da prkosi izgledima i formira novu vladu nakon posljednjih izbora.
Stranka Sumar, dominantna snaga u savezu iz 2026., prepolovila je svoj udio glasova od 2023. na 5%, prema POLITICO-ovoj anketi.
Povijesni neuspjeh
O problemu za Sancheza zbog fragmentirane krajnje ljevice prije tri dana izvijestio je i Reuters, dok medij Euobserver 19. listopada piše kako je “španjolska ljevica propustila posljednju priliku za ujedinjenje uoči prijevremenih izbora 29. studenog”, što je povijesni neuspjeh.
Potonji medij navodi kako se izbori smatraju ključnima, s realnom šansom da će krajnje desni Vox ući u vladu prvi put od povratka Španjolske demokraciji 1978. godine, u koaliciji s desnocentrističkom Narodnom strankom (PP), za koju se očekuje da neće osvojiti apsolutnu većinu.
S tom mogućnošću na horizontu, španjolske stranke lijevo od PSOE-a (Španjolske socijalističke radničke stranke), predvođene premijerom Pedrom Sánchezom, pokušale su se dogovoriti o zajedničkoj nacionalnoj listi za prijevremene izbore 29. studenog.
Ali nisu uspjeli zbog „rata ega“, kako ga je opisao jedan politički vođa, i starih zamjerki koje datiraju još iz 2023. godine. To je mnoge ostavilo razočaranima, a ljevicu još više podijeljenom – konstatira medij.
Veliki prosvjedi u Španjolskoj protiv vlade zbog Ceute; Sanchez uvjerava da iza navale ne stoji Maroko
