Šampionska proslava pod ručnom kočnicom, tako bi se, otprilike u predvečerje Dinamove utakmice s Varaždinom, mogla opisati atmosfera u blizini Maksimira. Plava se obitelj nakon pobjede u Puli počela pripremati i za takvu eventualnost prema kojoj bi Hajduk mogao prosuti bodove u Jadranskom derbiju i širom otvoriti vrata Mariju Kovačeviću da već u nedjelju osvoji titulu, ali onda je Zvonimir Boban izdao zapovijed: zaboravite na razglas, konfete, prigodne majice! Bit će vremena za tulume.
Sezonu šampionskih partyja u Europi ovog proljeća otvorio je PSV Eindhoven, koji je već 7. travnja matematički osigurao naslov nizozemskog prvaka, pa su Ivan Perišić i suigrači dan poslije s balkona na Stadhuispleinu pozdravljali 20 tisuća navijača. Do tog trenutka postalo je jasno i da se Dinamo može pripremati za krunidbu, jer dvojbe su u tom smislu iščezle 8. ožujka kada su Dion Drena Beljo i suigrači lako razoružali momčad Gonzala Garcije i zaboli plavu zastavu na centar Poljuda. Borba za titulu preživljavala je na respiratoru do Hajdukova remija u Koprivnici, da bi porazom protiv Osijeka u sljedećem kolu bijeli i službeno kapitulirali.
Dinamo u medijskim objavama uoči Varaždina animira navijače. Petnaest tisuća ulaznica za zapad i sjever dolje već je pronašlo vlasnike, pa u prodaju ide i gornja etaža sjevera, što znači da će ambijent biti pravi nogometni, ali s onom „the proslavom“ uz šampanjac i druženje na Trgu ipak ćemo pričekati. Bobanovu direktivu „prikočite“ najlakše je protumačiti kao gestu opreza i fair-playa, rekao bi Yogi Berra – nije gotovo dok stvarno nije gotovo. Uz malo insajderskog uvida, međutim, odgodu šampionske proslave moguće je protumačiti i kao refleks nervoze. Razlog? Dobavljači za petama s milijunskim računima, factoring kuće u dnevnom boravku spremne za novu rundu prodaje potraživanja. Život na visokoj nozi zna biti stresan.
Dinamo je osvojio titulu, ali njegova sezona na izvjestan način tek počinje. Ostatak prvenstva priprema je za finale Hrvatskog kupa (13. svibnja, Opus Arena), a ujedno i aranžiranje izloga za mercato i sve što nas čeka ovog ljeta. Beljo je najbolja personifikacija ove priče: s monstruoznom golgeterskom statistikom centarfor živi u neizvjesnosti, još uvijek samo na Dalićevu pretpozivu za Svjetsko prvenstvo. On je najvrjednija imovina kluba, kandidat za transfer od 20+ milijuna eura, ali i igrač kojem na tržištu trenutačno ne možete pronaći dvojnika.
U financijskom planu za 2026. godinu Dinamo je podcrtao dva imperativa: plasman u Ligu prvaka i zaradu na transferima u vrijednosti od 27 milijuna eura. Interesa za Dinamove nogometaše ima, uvijek ga je bilo: prema posljednjim informacijama, Lazio bi volio vidjeti Sergija Domingueza u svojim redovima i za to je, navodno, spreman platiti 10 milijuna eura (Dinamo i Barcelona dijele sljedeći transfer u omjeru 70-30). Tržištu je zanimljiv i Moris Valinčić, iako nakon povratka od ozljede branič ne liči na onog igrača iz prvog dijela sezone. Maksimir je posljednjih tjedana magnetski privlačio skaute inozemnih klubova i tako će biti i u meču s Varaždinom.
U idealnom scenariju Dinamo bi do kraja sezone unovčio neke kapitalce, pa im zamjene pronašao u Varaždinu, iz kojeg su plavi svojedobno regrutirali najtalentiranije igrače, od Dražena Beseka preko Miljenka Mumleka do Nikole Pokrivača. Ta je proizvodna traka negdje zablokirala, Leon Belcar se prošle sezone nije snašao i napustio je Maksimir poslije samo tri nastupa, ali se na koncu dobro aklimatizirao trener Mario Kovačević, koji je u Varaždinu kao asistent i prvi trener odradio više mandata. Ovakve su utakmice često služile kao audicije, ali Varaždin danas i pored rezultatski odlične sezone Nikole Šafarića ne nudi igrače koji bi već dogodine mogli zaoštriti konkurenciju u Dinamovoj svlačionici. Možda nas Iuri Tavares u nedjelju demantira, iako je bitno izgledniji rasplet onaj u kojem će dinamovci ispod sjevera na kraju meča, uz pobjedu, odraditi prvu probu za službenu proslavu naslova…
