Američki dužnosnici upozorili su nekoliko država Bliskog istoka i regionalnih saveznika da se pripreme za mogućnost nove američke vojne akcije protiv Irana nakon izbora za američki Kongres, koji se održavaju sljedećeg tjedna. Istodobno su upozoreni da bi Iran mogao pokušati uzvratiti napadima na njihove teritorije, otkrila su dva diplomata upoznata sa situacijom, javlja AP.
Američki predsjednik Donald Trump još nije donio konačnu odluku o pokretanju novih napada na Iran, naglasili su izvori. Međutim, Trump je u više navrata izjavio da razmatra mogućnost nove vojne operacije nakon završetka važnih američkih izbora 3. studenoga.
Njegove prijetnje, zajedno s novim američkim pozivima saveznicima da se pripreme za moguću iransku odmazdu, izazvale su ozbiljnu zabrinutost u regiji. Sve je više naznaka da bi se Bliski istok uskoro mogao ponovno naći pred velikom vojnom eskalacijom. Bijela kuća i američki dužnosnici odbili su komentirati informacije.
Iran još uvijek spominje diplomaciju, ali prijetnja raste
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u srijedu je na društvenoj mreži X poručio da Teheran „i dalje daje diplomaciji šansu za uspjeh”. Dodao je da Iran surađuje s posrednicima kako bi razmotrio prijedloge koje je uključio u plan predstavljen prošlog mjeseca. Trump je taj prijedlog tada odbacio, no Teheran i dalje želi da upravo on posluži kao temelj za povratak primirju.
U međuvremenu je Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata objavilo priopćenje u kojem poziva sve strane da „pokažu razboritost i nastave tražiti politička rješenja kako bi se obuzdale napetosti” i spriječe povratak punom opsegu ratnih operacija. Prema riječima diplomata, SAD je regionalnim saveznicima poručio da bi novi val vojnih operacija mogao trajati nekoliko dana.
Međutim, regionalni dužnosnici strahuju da bi Iran i skupine koje djeluju uz njegovu potporu mogli uzvratiti napadima, čime bi se sukob mogao produžiti znatno dulje. Američki dužnosnici savjetovali su saveznicima i poduzimanje preventivnih mjera zbog mogućnosti da iranska odmazda obuhvati napade na energetska postrojenja i drugu ključnu infrastrukturu.
Američka vojska pojačava prisutnost u Perzijskom zaljevu
Još uvijek nije poznato koliko bi brzo američka vojska nakon izbora bila spremna ponovno pokrenuti napade na Iran, no situacija na Bliskom istoku postala je znatno složenija. Sukob se proširio, a hutistički pobunjenici u Jemenu, koje podupire Iran, izveli su napade na saudijsku naftnu infrastrukturu i zračne luke. Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom odgovorila je smrtonosnim napadima na područja pod kontrolom hutista u Jemenu.
Wall Street Journal ranije je izvijestio da su države Perzijskog zaljeva također dobile upozorenja o mogućoj američkoj vojnoj eskalaciji. Krajem prošlog mjeseca Pentagon je prema Perzijskom zaljevu iz San Diega uputio nosač zrakoplova USS Theodore Roosevelt, zajedno s nekoliko amfibijskih desantnih brodova na kojima se nalaze pripadnici američkih marinaca. Ukupno je riječ o približno 9000 vojnika.
Jedan američki dužnosnik tada je upozorio da bi takvo raspoređivanje moglo dovesti do neuobičajeno velike američke pomorske prisutnosti u regiji: više od 20.000 mornara i marinaca te stotine vojnih zrakoplova. Takva koncentracija američkih snaga dogodila se samo nekoliko puta u posljednja dva desetljeća. U travnju su SAD prvi put od 2003. godine istodobno imale tri udarne skupine nosača zrakoplova na Bliskom istoku.
Pentagon potresaju smjene
Dodatnu pozornost izazvala je vijest koja se pojavila u srijedu navečer. Prema izvješću američkog dužnosnika, ministar obrane Pete Hegseth smijenio je jednog od najviših vojnih stratega Pentagona. General-pukovnik kopnene vojske Brett Sylvia razriješen je dužnosti čelnika odjela za strategiju, planiranje i politiku pri Združenom stožeru američkih oružanih snaga. Zasad nije imenovan njegov zamjenik, a nije poznat ni razlog smjene.
Donald Trump posljednjih se tjedana intenzivno bavi predizbornom kampanjom uoči izbora 3. studenoga, nastojeći osigurati pobjedu republikanskih kandidata. Pritom uglavnom izbjegava konkretno govoriti o sljedećim potezima prema Iranu. Rat se pokazao kao ozbiljan teret za republikanske kandidate, koji pokušavaju pridobiti birače sve nezadovoljnije rastom cijena goriva. Poskupljenje benzina jedna je od posljedica sukoba, koji je povećao troškove u gotovo svim sektorima globalnog gospodarstva. Prema posljednjoj procjeni koju je Pentagon dostavio američkom Kongresu, troškovi rata s Iranom za američke porezne obveznike narasli su na čak 47,1 milijardu dolara.
Trump tijekom predizbornih skupova redovito uvjerava birače da je kraj rata blizu, ali istodobno ne isključuje novi val bombardiranja nakon izbora. Tijekom predizbornog skupa u Lubbocku u Teksasu u utorak izjavio je da bi konačan završetak osam mjeseci dugog sukoba mogao uslijediti „za nekoliko tjedana”. Ranije tijekom istog govora Trump je na pitanje kada će završiti rat s Iranom odgovorio: „Kad god ja odlučim da treba završiti.” Dodao je da bi završetak mogao doći vrlo brzo, ali da rat mora završiti na pravi način, uz potpuno jamstvo da Iran nikada neće posjedovati nuklearno oružje.
Stručnjaci upozoravaju: Iran bi mogao napasti prvi
Iako Trump očito razmatra mogućnost vojne akcije nakon američkih izbora, stručnjaci upozoravaju da bi Teheran mogao povući provokativan potez i prije toga. Jonathan Schanzer, izvršni direktor Zaklade za obranu demokracija (Foundation for Defense of Democracies), washingtonskog analitičkog centra poznatog po oštrom stavu prema Iranu, smatra da bi iransko vodstvo moglo zaključiti kako nema razloga čekati američki potez.
Posebno ako procijeni da je američki napad neizbježan. „Zašto bi čekali da izbori ovdje završe… ako mogu sami pokrenuti nešto i potencijalno steći prednost?”, upozorio je Schanzer.
Takav scenarij dodatno pojačava strah da bi Bliski istok mogao ponovno ući u razdoblje velikih vojnih sukoba, s posljedicama koje bi se mogle osjetiti daleko izvan regije.
