Države Perzijskog zaljeva našle su se na prvoj crti najnovijeg sukoba na Bliskom istoku i, najblaže rečeno, nisu baš zadovoljne. Iran je, kao odmazdu na američko-izraelske zračne udare, ispalio stotine raketa i dronova prema svojim arapskim susjedima, napadajući američke vojne baze na njihovom teritoriju, ali ujedno ciljajući i civilnu te energetsku infrastrukturu.
Time ciljaju na imidž Zaljeva kao sigurnog i prosperitetnog centra za putovanja, turizam i financije, te ugrožavaju samu srž naftne i plinske industrije. Riječ je o ratu kojeg arapske vlade nisu željele i koji su pokušale spriječiti. Pitanje je hoće li ih, zbog onoga što su nazvale „izdajničkim“ iranskim napadima, sukob ipak zaobići. „Sve crvene linije već su prekoračene“, rekao je glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova Majed al Ansari na tiskovnoj konferenciji u utorak.
„Napadi na naš suverenitet ne prestaju. Napadi su na infrastrukturu. Napadi su na naše stambene zone. Posljedice tih napada su vrlo očite. Kad je riječ o mogućoj odmazdi, sve opcije su u rukama našeg vodstva. Ali moramo jasno naglasiti da ovakvi napadi neće i ne mogu ostati bez odgovora.“
Potresi u globalnom gospodarstvu
Većina iranskih projektila presreće se širom regije, no padovi njihovih ostataka izazivaju požare i smrtne slučajeve. Dronovi, koji lakše prolaze kroz zračne obrambene sustave, često izazivaju minimalnu materijalnu štetu, ali stvaraju kaos koji ometa trgovinu i putovanja. Čini se da je iranska strategija upravo u tome, povećati pritisak na arapske susjede kako bi ih natjerala da vrše veći pritisak na SAD da okončaju rat.
Financial Times navodi kako je Iran ispalio gotovo jednako dronova i raketa prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ključnom trgovinskom i turističkom središtu Zaljeva, koliko i prema Izraelu. Iran, čini se, iskorištava vitalnu naftnu i plinsku industriju regije kao oružje, a njeno ometanje moglo bi izazvati potrese u globalnom gospodarstvu.
No strategija Teherana može im se i obiti o glavu. Iran riskira da približi države Zaljeva Washingtonu, pa čak i da ih potencijalno uključi u ratne operacije. Do sada su odbili dopustiti SAD-u korištenje svog zračnog prostora i teritorija za napade na Iran. To se ipak može promijeniti i u nekom trenutku mogli bi odlučiti sudjelovati u vojnim operacijama. Za sada su arapske zemlje fokusirane na obranu, no mnogo ovisi o tome koliko će rat trajati, piše BBC.
Učvrstili jedinstvo
Neke zemlje pak ne žele otvoreno zauzimati stranu Izraela u sukobu. Izraelska ofenziva u Gazi, kao odgovor na napade Hamasa u listopadu 2023., kao i vojne intervencije u Libanonu i Siriji, sve više naprežu odnose s arapskim državama. Posebno su se naljutili kada je Izrael prošle godine bombardirao Katar u pokušaju atentata na vodstvo Hamasa.
Ono što je ipak jasno jest da su iranski napadi učvrstili jedinstvo zemalja Zaljeva. Šest članica Vijeća za suradnju u Zaljevu – Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman – održale su u nedjelju izvanrednu sjednicu kako bi izrazile solidarnost i obećale „poduzeti sve potrebne mjere za obranu svoje sigurnosti i stabilnosti te zaštitu svojih teritorija, građana i stanovnika, uključujući mogućnost odgovora na agresiju.“
Stariji savjetnik za diplomaciju predsjednika UAE-a, Anwar Gargash, pozvao je Iran da se razumno ponašaju. „Vaš rat nije s vašim susjedima“, napisao je na X-u. „Vratite se svojim okolnostima i postupajte s vašim susjedima razumno i odgovorno prije nego što se krug izolacije i eskalacije proširi.“
