Europa ulazi u razdoblje u kojem sigurnost više nije nešto što se podrazumijeva. Sve češće se govori o kriznim scenarijima koji su donedavno pripadali isključivo teoriji ili filmskim pričama. U takvom ozračju, pojedine države odlučile su otvoreno pripremati građane na mogućnost da u presudnim trenucima neće moći odmah računati na pomoć sustava.
U središtu tih promjena nalaze se nove smjernice koje jasno poručuju da odgovornost za prve sate krize sve više prelazi na same građane. Vlasti naglašavaju kako cilj nije širenje straha, nego stvaranje otpornijeg društva koje će znati reagirati kada dođe do ozbiljnih poremećaja, bilo da je riječ o sigurnosnim prijetnjama ili prirodnim katastrofama.
Ministar unutarnjih poslova kraljevine Belgije Bernard Quintin upozorio je da su rizici danas znatno veći nego ranije, posebno kada je riječ o ratnim prijetnjama i klimatskim ekstremima. Istaknuo je da se građani moraju pripremiti na situacije u kojima će prvi dani krize ovisiti isključivo o njihovoj spremnosti i organizaciji.
Kako preživjeti prva tri dana krize
Središnja preporuka stručnjaka svodi se na jasno pravilo svako kućanstvo mora biti spremno funkcionirati samostalno najmanje 72 sata. To znači stvaranje kućnih zaliha koje omogućuju osnovno preživljavanje u slučaju nestanka struje, prekida komunikacija ili kolapsa opskrbnih lanaca.
Preporučuje se osigurati dovoljne količine vode i trajne hrane, kao i osnovne medicinske potrepštine. Uz to, nužni su baterijske svjetiljke, dodatne baterije i higijenski proizvodi. Posebno se naglašava važnost gotovine jer bi u slučaju pada digitalnih sustava kartice mogle postati beskorisne. Osim pripreme doma, građanima se savjetuje i izrada takozvane torbe za hitne situacije. Riječ je o ruksaku koji uvijek treba biti spreman za brzi odlazak, a u njemu bi se trebali nalaziti najvažniji dokumenti, osnovna prva pomoć, punjači i energetska hrana.
Cijela inicijativa dio je šire strategije jačanja otpornosti društva. U planu je dodatno proširenje preporuka i na ozbiljnije scenarije, uključujući i one povezane s nuklearnim rizicima. Poruka koja se šalje građanima je jasna, a to je da se bolje pripremiti na vrijeme nego dočekati krizu nespreman.
