Hrvatske granice pod pojačanim pritiskom zbog prosvjeda vozača kamiona. Najglasniji među onima koji negoduju su vozači iz Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, koji tvrde da su meta „selektivne represije“ i da se nad njima provodi neformalna blokada. S druge strane, hrvatske i europske institucije poručuju kako je riječ o primjeni pravila koja vrijede za sve državljane trećih zemalja.
U središtu spora nalazi se nova faza digitalizacije graničnih i migracijskih sustava Europske unije. Automatizirane evidencije ulazaka i izlazaka, preciznije kontrole boravka te razmjena podataka između država članica, prema tvrdnjama Bruxellesa, trebale bi stati na kraj dugogodišnjim zloupotrebama. No za tisuće vozača kamiona s Balkana to znači nagli rez s praksom na koju su se navikli – i ozbiljne posljedice.
Napetost dodatno podižu vijesti koje dolaze iz Njemačke, gdje su započela uhićenja i deportacije državljana Srbije i drugih zemalja zapadnog Balkana koji su prekoračili dopušteni boravak od 90 dana u razdoblju od 180 dana. Upravo ti potezi potaknuli su lančanu reakciju nezadovoljstva koja se sada prelijeva na hrvatske granične prijelaze.
Digitalni sustav koji je promijenio pravila igre
Europska unija posljednjih godina ubrzano uvodi digitalne alate za nadzor granica. Sustavi poput EES-a (Entry/Exit System) i povezanih baza podataka bilježe svaki ulazak i izlazak državljana trećih zemalja s visokom razinom preciznosti. Za razliku od ranije prakse pečatiranja putovnica, sada više nema prostora za „fleksibilna tumačenja“ ili prešutno toleriranje prekoračenja boravka.
Upravo je to, tvrde upućeni izvori, pogodilo velik broj kamiondžija iz Srbije i BiH. Godinama su mnogi od njih, zahvaljujući slabijoj kontroli i nedovoljnoj razmjeni podataka između država, boravili i radili u EU znatno dulje nego što je to formalno dopušteno. Digitalizacija je takvu praksu presjekla gotovo preko noći.
Zašto se pritisak osjeća baš na granici s Hrvatskom
Hrvatska je, kao članica Schengena i jedna od ključnih tranzitnih točaka između zapadnog Balkana i ostatka Europske unije, postala mjesto gdje se nova pravila najvidljivije primjenjuju. Kamioni iz Srbije, BiH i Crne Gore moraju proći detaljne provjere, a svako odstupanje od propisa sada se automatski registrira.
Za vozače to znači dulja čekanja, češće sekundarne kontrole i, u nekim slučajevima, zabranu daljnjeg ulaska u EU. Upravo zbog toga dio njih Hrvatsku doživljava kao „usko grlo“ i optužuje je za namjernu opstrukciju, iako se pravila donose i nadziru na razini Europske unije.
Njemačka uhićenja i deportacije kao okidač
Posebnu težinu cijeloj priči daju događaji u Njemačkoj. Tamošnje vlasti počele su provoditi strože kontrole boravka državljana trećih zemalja, uključujući i kamiondžije koji su se često pozivali na prirodu svog posla kako bi opravdali dulji boravak. Rezultat su uhićenja, administrativni pritvori i deportacije onih koji su premašili dopuštenih 90 dana u 180-dnevnom razdoblju.
Te vijesti brzo su se proširile među vozačima na Balkanu, izazvavši strah i bijes. Blokade i usporavanja prometa na granicama s Hrvatskom mnogi vide kao oblik pritiska i pokušaj da se problem internacionalizira.
Je li riječ o „udaru na Srbe i Bosance“?
U javnom prostoru sve se češće čuje tvrdnja da su nove mjere „direktan udar“ na Srbe i Bosance koji putuju i rade po Europi. No europske institucije takve optužbe odbacuju, ističući da se pravila jednako primjenjuju na sve državljane izvan EU, bez obzira na nacionalnost.
Razlika je, međutim, u razmjerima. Upravo su vozači s Balkana u velikom broju koristili stare rupe u sustavu, pa sada najviše osjećaju posljedice promjena. Digitalizacija nije usmjerena protiv jedne skupine, ali je najviše pogodila one koji su se na neformalna pravila najviše oslanjali.
Priča Slobodana Jeremića
Prošlo je gotovo 40 godina otkako je Slobodan Jeremić iz Novog Sada posljednji put sjeo u avion. Kada je tada letio, nosio je crveni pasoš države koja se početkom 1990-ih raspala u krvavim ratovima. Danas mu je putna isprava i dalje crvene boje, ali su se njegova domovina, Europa i pravila prelaska granica toliko promijenili da u avion nije ušao svojom voljom.
Krajem siječnja 2026. ovaj 52-godišnji vozač kamiona morao je, po nalogu njemačke policije, napustiti Njemačku i ukrcati se na let za Beograd jer je u zemljama Schengena proveo više od dopuštenih 90 dana u posljednjih šest mjeseci. Time je postao jedno od najupečatljivijih lica krize koja se posljednjih tjedana prelila na granice Hrvatske i susjednih zemalja.
„Kada su me priveli, osjetio sam se kao kriminalac – doživio sam ono što gledate u filmovima, samo što nisam imao pravo ni na jedan poziv odvjetniku“, rekao je Jeremić u izjavi za BBC na srpskom, opisujući susret s policijom u luci Rostock. Njegova priča otvorila je pitanje koje sada potresa cijelu regiju: blokiraju li srpski, bosanski i crnogorski kamiondžije Hrvatsku – ili se radi o sudaru starih praksi i novih europskih pravila?
Njemačka uhićenja i kraj tolerancije
Jeremić nije izoliran slučaj. Prema podacima Udruženja vozača 381, tijekom samo jednog tjedna u siječnju njemačka policija naložila je osmorici vozača iz Srbije da napuste zemlju zbog prekoračenja dopuštenog boravka. Svi su zatečeni u luci Rostock. Njemačka policija potvrdila je za BBC na srpskom da je u prve tri tjedna siječnja kontrolirala 19 vozača, među kojima osam srpskih državljana, koji su u Schengenu boravili između devet i 33 dana duže nego što je dozvoljeno.
„Prekoračenje dozvoljenog boravka i s tim povezani neovlašćeni ulazak krivično su djelo“, navela je njemačka policija u pisanim odgovorima dostavljenima BBC-ju. Time je jasno poručeno da za profesionalne vozače više nema neformalnih iznimki kakve su godinama postojale u praksi.
Blokade na Balkanu i pritisak na Hrvatsku
Neposredno nakon prvih deportacija i uhićenja, 26. siječnja u 12 sati vozači iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije započeli su blokade teretnih terminala na granicama diljem Balkana. Prema priopćenju srpske policije, blokirani su prijelazi prema Hrvatskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Crnoj Gori, BiH i Sjevernoj Makedoniji, među njima Batrovci, Šid, Horgoš, Kelebija, Gradina i Preševo.
„Imamo 17 graničnih prijelaza i četiri administrativna prijelaza prema Kosovu. Svi mi prijevoznici iz Srbije, Crne Gore, BiH i Sjeverne Makedonije počeli smo blokadu u isto vrijeme i svi imamo iste zahtjeve“, rekao je Neđo Mandić, predsjednik Udruženja prijevoznika Srbije, u izjavi za Radio-televiziju Srbije. Dodao je da se „ovo može smatrati totalnom blokadom“.
Prema njegovim riječima, propušta se tek minimalna količina robe. „Mogu proći samo lijekovi u uvozu, žive životinje, eventualno eksplozivi, oprema za dijalizu i ako netko argumentirano dokaže da njegova roba mora proći“, rekao je Mandić za RTS. Hrvatska se pritom našla u središtu problema jer je, kao članica Schengena i glavna tranzitna točka prema zapadnoj Europi, prva linija primjene novih pravila.
Kolika je šteta: 100 milijuna eura dnevno
Ekonomske posljedice blokada brzo su postale mjerljive. Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je za Radio-televiziju Srbije da zemlje Balkana zbog blokade granica i nemogućnosti izvoza trpe izravnu dnevnu štetu od oko 100 milijuna eura. „Direktna šteta za Srbiju svakog dana iznosi 55 milijuna eura“, rekao je Čadež.
Uz to, kompanije koje ne uspiju isporučiti robu na vrijeme suočavaju se s penalima od 10.000 do 50.000 eura po danu kašnjenja. Upravo ti troškovi dodatno potiču pritisak na vlade i granične službe, ali i pojačavaju optužbe da se primjenom novih pravila „guši“ regionalna ekonomija.
Pravilo 90/180 i digitalni rez
Iako pravilo da državljani zemalja izvan EU mogu boraviti najviše 90 dana unutar razdoblja od 180 dana vrijedi godinama, vozači tvrde da se ono do sada rijetko striktno primjenjivalo. „Kontrole i deportacije mnogo su češće posljednjih mjeseci“, rekao je Srđan Tošić iz Udruženja vozača 381 u izjavi za BBC na srpskom. „Mi znamo da kršimo zakon, ali moramo da radimo“, dodao je.
Ključna promjena dogodila se s uvođenjem Sustava ulaska i izlaska iz EU (EES), koji digitalno bilježi svaki dan proveden u Schengenu. Time je praktički onemogućeno zaobilaženje pravila 90/180, što je do nedavno bila uobičajena praksa. Strah među vozačima dodatno je porastao jer sustav ne ostavlja prostor za „zatvaranje očiju“ kakvo je postojalo u izvanrednim okolnostima, poput pandemije.
„Na ovoj turi neću zaraditi ni za vodu“
Jeremićev slučaj zorno pokazuje posljedice takvog zaokreta. Na putu prema Göteborgu, gdje isporučuje robu za Volvo, ušao je u Mađarsku bez problema, iako je već tada bio iznad dopuštenog broja dana. No u Rostocku ga je njemačka policija privela nakon što je utvrđeno da je u EU boravio 11 dana predugo.
„Uzeli su mi otiske prstiju, oduzeli mobitel i bio sam satima u hladnoj prostoriji“, ispričao je Jeremić za BBC na srpskom, dodajući da nije dobio prevoditelja. Njemu je, kako tvrdi, rečeno da će izbjeći tromjesečnu zabranu ulaska ako odmah napusti zemlju avionom. „Na ovoj turi neću zaraditi ni za vodu“, zaključio je.
Njemačka policija, s druge strane, navodi da prevoditelj nije bio potreban jer je komunikacija bila moguća uz pomoć prevodilačkih alata te da je Jeremić to potvrdio potpisima. Također ističu da je povratak u takvim slučajevima moguć isključivo avionom i da policija ne rezervira karte, već samo pomaže na zahtjev.
Strah poslodavaca i lanci opskrbe
Irina Radivojev, financijska direktorica tvrtke za koju Jeremić radi, kaže da na liniji prema Göteborgu imaju 20 kamiona i da su strože kontrole svakodnevni izvor stresa. „Hoće li nekoga zadržati? Hoćemo li imati zamjenskog vozača? Kako da ne kasnimo s isporukom kad za svako kašnjenje plaćamo penale?“, navela je u izjavi za BBC na srpskom.
Posebno upozorava na rizik da kamioni s robom vrijednom stotinama tisuća eura ostaju neosigurani kada se vozači privedu, bez da policija o tome obavijesti poslodavca. „Taj zakon postoji godinama, ali ni tijekom pandemije nitko nije brojao pečate u pasošima. Tada su im vozači bili potrebni“, rekla je.
Udar na regionalni transport
Strukovne organizacije upozoravaju da problem nadilazi sudbinu pojedinih vozača. „Naši vozači obavljaju oko 90 posto transporta između Srbije i EU jer stranci ne žele raditi ovdje zbog dugog čekanja na granicama“, rekao je Slavoljub Jevtić, predsjednik Nacionalne asocijacije špediterskih društava, u izjavi za BBC na srpskom. Ako se ne pronađe rješenje, upozorava, bit će poremećeni lanci opskrbe, a troškovi transporta dodatno će rasti.
U Srbiji ima oko 176.000 profesionalnih vozača, od kojih 72.000 radi u međunarodnom prometu. Početkom 2026. premijer Srbije Đuro Macut predložio je Europskoj uniji izmjenu pravila 90/180 za profesionalne vozače i poseban status regije unutar EES-a, upozorivši da bi digitalna kontrola granica mogla „ugasiti transportnu zajednicu Srbije“.
Što kaže Europska unija
Iz Europske komisije poručuju da su pravila boravka u Schengenu „jasna i poznata od ranije“. Glasnogovornik Komisije Markus Lammert rekao je za Radio-televiziju Srbije da već postoji određena fleksibilnost u njihovoj primjeni, ali bez najava da bi profesionalni vozači mogli dobiti izuzeće.
Dok se politička rješenja traže, blokade na granicama i dalje traju, a Hrvatska ostaje prva linija na kojoj se sudaraju interesi regionalnog transporta i stroža europska pravila. Ono što je nekoć funkcioniralo na temelju prešutne tolerancije sada je zamijenjeno digitalnim sustavom bez prostora za improvizaciju – s cijenom koju trenutačno plaćaju i vozači i gospodarstva cijele regije.
