Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić upozorio je na ozbiljne poteškoće u radu te institucije nakon što su troje sudaca odbili sudjelovati na sjednicama koje se tonski snimaju. Riječ je o Andreju Abramoviću, Sanji Bezbradici Jelavić i Lovorki Kušan, koji smatraju da snimanje nije uvedeno na zakonit način jer o tome nije donesena odgovarajuća odluka Suda.
“Nažalost, sada će Sud, zbog odbijanja određenog dijela kolega da sudjeluju u radu ustavnosudskih tijela zbog uvedenog tonskog snimanja, vrlo otežano funkcionirati”, rekao je Staničić u razgovoru za RTL Danas.
Dodao je kako su suci tijekom protekle godine uložili velik napor da bi Ustavni sud normalno funkcionirao i štitio prava građana. Kao primjere naveo je odlučivanje o Zakonu o upravljanju zgradama i Zakonu o lokalnim porezima, pri čemu su odluke donesene velikom većinom, uz tek jedan ili dva glasa protiv. Istaknuo je i da se smanjio broj izdvojenih mišljenja.
Priznao da nije bilo formalne odluke
Staničić je potvrdio da o uvođenju tonskog snimanja nije donesena formalna odluka Ustavnog suda kao kolegijalnog tijela. Ipak, tvrdi da je postojao neformalni dogovor te da su svi suci bili upoznati s nabavom, instaliranjem i testiranjem opreme.
“Više puta sam upozoravao suce da ćemo kupiti sustav, da smo ga nabavili, instalirali i da ga testiramo. Na sjednici 6. listopada, što je i snimljeno, rekao sam pred svima da se od tog dana, u skladu s dogovorom, sjednice snimaju. Na to nitko nije reagirao”, pojasnio je.
Osvrnuo se i na istup suca Andreja Abramovića, koji je dan ranije također gostovao na RTL-u. Staničić smatra da je Abramović trebao ranije upozoriti na svoje neslaganje s takvom praksom, umjesto da se problem otvori nakon uvođenja snimanja. “On je jučer u vašoj emisiji rekao da je praktički znao da se snima, odnosno da će se uvesti snimanje, ali da mi nije ni tata ni mama, pa da neće mene upozoravati da nešto nije dobro”, rekao je Staničić.
Spor zbog vjerodostojnosti zapisnika
Predsjednik Ustavnog suda tvrdi da mu za uvođenje snimanja nije trebala posebna odluka svih sudaca jer kao predsjednik ima ovlast odlučivati o načinu utvrđivanja zapisnika. Kao glavni razlog naveo je ranije nesuglasice oko sadržaja zapisnika sa sjednica.
“Tonsko snimanje uveo sam iz jednostavnog razloga: imali smo niz problema s utvrđivanjem vjerodostojnosti zapisnika. Događalo se da kolege tvrde da u zapisniku stoji nešto što ne treba stajati i obratno”, objasnio je.
Kao posebno problematičan slučaj izdvojio je događaje iz svibnja, kada su suci raspravljali o sastavu vijeća Ustavnog suda. Prema njegovim riječima, upravo suci koji se sada protive snimanju tada su osporavali zapisnik koji su potpisala dva zapisničara, a čiju je točnost potvrdilo petero sudaca. “Suci koji danas osporavaju tonsko snimanje tada su osporavali zapisnik koji su potpisala dva zapisničara i čiju je točnost potvrdilo pet sudaca. U takvim okolnostima ne postoji drugi način da osiguram vjerodostojan zapisnik koji nitko neće moći osporiti”, rekao je.
Želi dio sjednica otvoriti javnosti
Staničić smatra da bi tonsko snimanje trebalo pridonijeti transparentnosti i omogućiti provjeru onoga što je izrečeno na sjednicama. Najavio je i da će pokrenuti raspravu o tome da dio sjednica Ustavnog suda ubuduće bude dostupan javnosti.
“Osobno smatram da Sud treba biti otvoreniji javnosti. Mogu najaviti da ću na Ustavnom sudu pokrenuti ozbiljnu raspravu o tome da se Sud više otvori, da možda i dio sjednica bude javan”, izjavio je.
Odbacio je tvrdnje da su snimke njegova privatna dokumentacija, istaknuvši da je riječ o službenim zapisima nastalima službenom opremom i pohranjenima na serverima Ustavnog suda. Tvrdi i da svaki sudac može pristupiti snimkama i preslušati ih, ali je pojasnio da je potrebno razlikovati pravo na preslušavanje od zahtjeva za dobivanje vlastite kopije.
Snimke bi mogao dati na uvid javnosti
Kako bi se pokušao riješiti sukob, Staničić je predložio osnivanje radne skupine koja bi pripremila pravila o tonskom snimanju. U njoj bi sudjelovali on, glavna tajnica Ustavnog suda i jedna od sutkinja koje se protive snimanju, no prijedlog nije prihvaćen jer je sudjelovanje u skupini uvjetovano prestankom snimanja.
Staničić je naveo da je jedna od triju sutkinja koje su se protivile snimanju ipak sudjelovala na sjednici, iako je zadržala svoje protivljenje. Smatra da su i preostalo dvoje sudaca mogli postupiti jednako kako rad Suda ne bi bio otežan.
Najavio je da će novu sjednicu zakazati nakon povratka dvoje sudaca sa službenog puta, što očekuje oko 13. studenoga. Ustavni sud u međuvremenu je zaprimio zahtjeve GONG-a, medija i građana za pristup tonskim snimkama.
Predsjednik Suda najavio je da će od svih ustavnih sudaca zatražiti suglasnost za njihovu objavu. Ako postignu konsenzus, snimke će dati javnosti, a ako se netko usprotivi, javno će objaviti koji su suci bili protiv. “Ovdje se radi o vrlo osjetljivom pitanju i tajnim podacima koje ne mogu tek tako dati. Međutim, s obzirom na izrazitu važnost pitanja i interes javnosti, predložit ću i zatražiti konsenzus svih sudaca da se snimke daju javnosti. Ako se postigne konsenzus, ja ću snimke dati. Ako se ne postigne, ako ijedan sudac bude protiv, javno ću objaviti koji su suci bili protiv toga”, zaključio je Staničić.
