Energetski stručnjak Davor Štern upozorio je na sve neizvjesniju situaciju na globalnom tržištu energenata, komentirajući aktualna zbivanja na Bliskom istoku. Gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, istaknuo je kako trenutačno vlada potpuna konfuzija, a napadi na tankere u Hormuški tjesnac dodatno pojačavaju nesigurnost.
“Ne zna se tko s kim razgovara”, rekao je Štern, opisujući stanje kao svojevrsni kaos u kojem je teško razaznati jasne linije komunikacije i odgovornosti. Kako navodi, unatoč formalnom primirju, situacija se ne smiruje. “Tumačim to jednom općom zbrkom. Amerika govori jedno, Iranci drugo. Unutar Irana postoje nesuglasice između vodstva, vlade i revolucionarne garde”, rekao je.
Dodao je kako su i sami pregovori nejasni i nepregledni. “Kad se vode pregovori, kaže se da je potrebno dvoje za tango. Ovdje ne znate tko s kim razgovara. Ovo više izgleda kao nekakav ludi rave party. Ne zna se što se događa i bojim se da je sudbina dosta neizvjesna”, upozorio je. Unatoč napetostima, cijene nafte zasad nisu eksplodirale. Trenutačno se kreću između 85 i 90 dolara po barelu, a Štern smatra da je najgori scenarij zasad izbjegnut. “Za sada smo izbjegli rekordne razine”, naglasio je.
Pomaci na tržištu
Ukazao je i na zanimljive pomake na tržištu, posebno u odnosu između američke i europske nafte. “WTI je povijesno bio niži od Brenta, ali je zadnjih dana bio viši, što znači ogromnu potražnju za američkom naftom. Sada se to vraća na normalnih pet, šest dolara razlike”, objasnio je.
Na pitanje tko u ovakvoj situaciji profitira, Štern je bio jasan. “Najviše profitiraju trgovci, a najviše gube kupci, brodari i industrija”, rekao je, upozorivši pritom i na dugoročne posljedice. “Kad bušotine dugo ne rade, izlaze iz funkcije. Dolazi do parafinizacije i velikih šteta koje će se morati sanirati”, istaknuo je, naglašavajući da se posljedice krize ne mjere samo cijenama nego i stanjem infrastrukture.
Posebno je upozorio na važnost Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, 30 posto plina i čak polovica umjetnih gnojiva. Svaki poremećaj na toj ruti, kaže, ima globalne posljedice. Dotaknuo se i Kine, koja je među većim gubitnicima u ovoj situaciji, ali ne i bez izlaza. “Ona jest veliki gubitnik jer je plaćala visoku cijenu, ali je dovoljno snažna da nađe alternativne izvore”, rekao je.
Problemi se, dodaje, ne odnose samo na cijene nego i na logistiku. “Brodovi stoje, a svaki dan stoji 20 do 50 tisuća dolara. Stvorio se ogroman prometni čep kakav ne pamtim u povijesti energetike”, upozorio je. Unatoč svemu, Štern smatra da nema razloga za paniku kada je riječ o opskrbi. “U opskrbi nafte neće biti problema jer nafte ima. Bit će samo pitanje cijene”, poručio je. Naglasio je i da Hrvatska ne bi trebala imati problema. “Hrvatska može uvijek kupiti naftu i ima rafineriju koja je može preraditi, tako da ne očekujem probleme u opskrbi derivatima”, rekao je.
Hoće li se situacija smiriti, uvelike ovisi o razvoju događaja na Bliskom istoku. “Ako se trend smirivanja nastavi, moguće je i ublažavanje mjera i povratak u normalu”, kaže Štern, ali ističe kako je primirje iznimno krhko. “Jedna raketa ili granata može ponovno narušiti primirje. Nadajmo se mirnom rješenju”, zaključio je.
