Europska unija spremna je odgovoriti protumjerama američkim tehnološkim gigantima ako predsjednik SAD-a Donald Trump odluči nametnuti carine na proizvode iz Europe, piše Financial Times. To bi predstavljalo prvo korištenje novog “oružja” Bruxellesa, što bi moglo dodatno proširiti trgovinski sukob i na sektor usluga.
Europska komisija razmatra primjenu tzv. instrumenta protiv prisile (ACI) u potencijalnom sukobu s Washingtonom, otkrili su upućeni dužnosnici. Ovaj mehanizam omogućio bi EU da uvede mjere protiv američkih uslužnih sektora, uključujući velike tehnološke tvrtke. “Sve opcije su otvorene”, rekao je jedan od dužnosnika, naglašavajući da je ACI najsnažnije sredstvo kojim Bruxelles raspolaže bez kršenja međunarodnog prava.
ACI je razvijen tijekom prvog Trumpovog mandata i prvotno zamišljen kao odgovor na kineske trgovinske pritiske. Njime Komisija može ograničiti trgovinu uslugama ako procijeni da neka država koristi carine na robu kako bi prisilila EU na promjenu politike. Europski dužnosnici smatraju da Trumpove prijetnje carinama – bilo da se radi o pritisku na Dansku zbog Grenlanda ili o pokušaju sprječavanja europskih sankcija američkim tehnološkim tvrtkama – spadaju u tu kategoriju.
Nakon što je ACI izglasan 2023., neki europski dužnosnici nazvali su ga “bazukom”. Njegova primjena omogućava širok raspon protumjera, uključujući ukidanje zaštite intelektualnog vlasništva i ograničavanje komercijalne eksploatacije – što bi potencijalno značilo zabranu preuzimanja softvera i korištenja streaming-platformi.
Ograničenje stranih ulaganja
Osim toga, EU bi mogla ograničiti strana ulaganja ili onemogućiti pristup europskom tržištu američkim financijskim, osiguravateljskim i bankarskim tvrtkama. Ipak, iako ima iskustva s carinama na robu, Bruxelles oklijeva proširiti trgovinski sukob na sektor usluga i intelektualnog vlasništva.
Prošlog tjedna Trump je izjavio da bi “apsolutno” uveo carine na europske proizvode, navodeći kao razloge postupke Bruxellesa protiv američkih tehnoloških kompanija i trgovinski deficit. Međutim, nije precizirao kada bi mjere stupile na snagu ni bi li EU mogla pregovarati o izuzeću, kao što su to ranije učinili Kanada i Meksiko.
U Varšavi su se jučer sastali europski ministri trgovine kako bi raspravili Trumpove prijetnje. Većina njih podržava opciju odmazde ako bude nužna, rekli su upućeni dužnosnici. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič naglasio je da EU preferira dijalog kako bi se izbjegao carinski sukob, no istaknuo je i da će odgovoriti odlučno ako bude pogođena.
Dodao je da EU ostvaruje suficit u robnoj razmjeni, ali istovremeno bilježi znatan deficit u trgovini uslugama sa SAD-om. Pojedine članice, suočene s gospodarskim usporavanjem, skeptične su prema eskalaciji trgovinskog sukoba. “Naš cilj je smiriti situaciju”, izjavio je jedan europski diplomat upoznat s razgovorima.
Sve protumjere morale bi biti proporcionalne, a Europska komisija trebala bi predočiti dokaze o šteti koju bi carine nanijele europskim industrijama. Također, najmanje 15 od 27 država članica trebalo bi podržati te mjere. Ovaj postupak može trajati nekoliko tjedana – primjerice, kada je EU posljednji put uvodila carine protiv SAD-a 2018., bilo je potrebno tri mjeseca za odobrenje.
Zelenski priznao nešto što će odjeknuti, mir na pomolu: ‘Ako je to jedini način, pristat ću’
Protumjere u Meksiku i Kanadi
Nasuprot tome, Kanada i Meksiko su prošlog tjedna uveli protumjere u roku od nekoliko sati nakon što je Washington nametnuo 25-postotne carine. Trump je kasnije suspendirao te carine, tvrdeći da su Kanada i Meksiko zauzvrat obećali jače suzbijanje migracija i trgovine drogom.
Francuski ministar trgovine Laurent Saint-Martin izjavio je za Financial Times da bi EU, unatoč ACI-ju, možda trebala još brže mehanizme odmazde. “Brzina je ključna – moramo djelovati brže nego prošli put. Ključno je da ostanemo ujedinjeni i odlučni.”
Podsjetimo, u ožujku 2018. Trump je uveo carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij. EU je tada tri mjeseca analizirala moguće protumjere, koje su na kraju uključivale carine na američke proizvode u vrijednosti od 2,8 milijardi eura.
Ipak, Unija može brzo djelovati u kriznim situacijama, naglasio je jedan europski diplomat. “Ako pogledate naš odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu ili pandemiju covida – kad je nužno, znamo reagirati brzo.”