Iako se ljeto približava kraju, zasad nema naznaka da će početak jeseni donijeti brz i izražen prijelaz prema hladnijem vremenu. Najnoviji sezonski izračun Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upućuje na to da bi nastavak godine u velikom dijelu Europe mogao biti topliji od prosjeka. Važno je naglasiti da nije riječ o klasičnoj vremenskoj prognozi za određeni dan ili grad. Sezonski model prikazuje signal za široko područje Europe, a kao referentno klimatološko razdoblje koristi godine od 1993. do 2016. Rezultate treba promatrati kao pokazatelj vjerojatnog karaktera predstojeće sezone, a ne kao konkretnu prognozu temperature za Zagreb, Split, Osijek ili neki drugi grad, piše N1.
Početak meteorološke jeseni bi vrlo vjerojatno mogao biti topliji od prosjeka referentnog razdoblja, odnosno zadržati obilježja ljetnog vremena. To bi posebno moglo doći do izražaja na Jadranu. Situacija se mijenja u listopadu, za koji model pokazuje naglo smanjenje srednje temperaturne anomalije. To, međutim, ne znači da slijedi hladan mjesec. Središnja vrijednost ansambla i dalje se zadržava oko ili malo iznad klimatološkog prosjeka, uz vrlo širok raspon mogućih scenarija.
Zbog toga je izgledniji promjenjiv listopad nego nagli ulazak u hladnu sezonu. Toplija razdoblja mogla bi se izmjenjivati s prodorima hladnijeg zraka, a raspored ciklona i anticiklona odlučivat će o tome hoće li pojedini tjedni više podsjećati na kasno ljeto ili pravu jesen. Nakon slabljenja toplinskog signala u listopadu, pozitivna temperaturna anomalija ponovno jača u studenome, a zatim se dodatno povećava prema prosincu. Upravo u tom dijelu godine očekuje izraženiji utjecaj velikih globalnih cirkulacijskih procesa, među kojima je važan i razvoj El Niña. Za prosinac ECMWF trenutačno predviđa temperaturu približno jedan do 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka. Pozitivan temperaturni signal nastavlja se i u siječnju, veljači, pa čak i ožujku.
The world is currently entering a record-breaking “Super El Niño” that meteorologists warn could be the strongest in over a century, with near-100% certainty it will persist through winter and well into 2027.
According to the World Meteorological Organisation (WMO), this… pic.twitter.com/HJMTIJn3Cx
— John Luke (@yesknow) September 3, 2026
Hladna razdoblja nisu isključena
To ipak ne znači da će cijela zima biti topla niti da neće biti prodora vrlo hladnog zraka. Moguće su i izražene kratkotrajne hladne epizode. Ako se one budu izmjenjivale s duljim toplijim razdobljima, konačna prosječna mjesečna temperatura i dalje može biti osjetno viša od uobičajene. Drugim riječima, sezonski gledano “topla zima” ne znači zimu bez hladnih razdoblja, što je jedna od najvažnijih poruka aktualnog ECMWF-ova izračuna kada je riječ o temperaturi zraka.
Situacija s oborinama znatno je neizvjesnija. Za razliku od temperature, sezonski model trenutačno ne pokazuje stabilan signal kada je riječ o njihovoj količini. Središnje vrijednosti uglavnom se kreću oko normale, ali je raspon mogućih scenarija vrlo širok, osobito za listopad, prosinac i siječanj. Zbog toga model trenutačno ne može pouzdano odgovoriti na pitanje hoće li predstojeća jesen biti kišna ili sušna. Nekoliko snažnih ciklona u samo nekoliko dana može donijeti velik dio uobičajene mjesečne količine kiše, dok se između takvih epizoda mogu pojaviti duga stabilna i sušna razdoblja.
Važnu ulogu tijekom jeseni ponovno bi moglo imati Sredozemlje. Nakon toplog ljeta Sredozemno more ostaje velik rezervoar topline, a kada prvi hladniji zrak sa sjevera tijekom jeseni prodre prema tom području, može nastati velik temperaturni kontrast između hladnijeg zraka nad kontinentom i vrlo toplog mora. Takva situacija pogoduje snažnoj ciklogenezi. Zbog toga ne bi bilo neobično da jesen donese obrazac koji se posljednjih godina sve češće pojavljuje: dulje razdoblje stabilnog i toplog vremena, nakon kojeg slijedi vrlo nagla promjena praćena obilnim oborinama i jakim vjetrom.
Studeni i prosinac posebno zanimljivi
Posebno će zanimljivi biti studeni i prosinac. Nastavi li se El Niño razvijati prema sadašnjem scenariju, njegov mogući utjecaj na planetarnu cirkulaciju mogao bi biti najizraženiji upravo tijekom kasne jeseni i početkom zime. Ipak, bilo bi pogrešno zaključiti da će El Niño sam po sebi Hrvatskoj donijeti toplu zimu. El Niño ne određuje izravno vrijeme u Hrvatskoj, nego mijenja vjerojatnost pojavljivanja određenih obrazaca velike atmosferske cirkulacije.
Na europsko vrijeme istodobno utječu procesi nad Atlantikom, sjevernoatlantska oscilacija (NAO), stanje Sredozemlja, raspored Rossbyjevih valova, odnosno ciklona i anticiklona, kao i lokalni atmosferski procesi koji su dijelom povezani s geografskim obilježjima terena. Prema sadašnjem izračunu, rujan bi, dakle, vrlo vjerojatno trebao biti topliji od prosjeka i zadržati ljetni karakter vremena. Listopad bi mogao biti prijelazan i promjenjiv, uz slabljenje toplinskog signala, ali bez jasnog signala za hladniji mjesec.
U studenome se ponovno očekuje jačanje pozitivne temperaturne anomalije, dok bi i početak zime u prosincu vrlo vjerojatno mogao biti topliji od klimatološkog prosjeka. To ne znači da će atmosfera biti mirna i jednolična. Toplija klima ne podrazumijeva manje ekstremnih vremenskih događaja. Uz veću količinu topline i vlage u sustavu, između duljih stabilnih razdoblja mogu se pojaviti nagli i vrlo intenzivni vremenski događaji. Upravo bi raspored i intenzitet takvih epizoda, a ne samo prosječna temperatura, mogli biti ključni za karakter jeseni u Hrvatskoj.
