Globalno tržište nafte moglo bi se uskoro naći pred ozbiljnim poremećajem, upozoravaju analitičari koji tvrde da svijet ulazi u kritičnu fazu zbog blokade Hormuškog tjesnaca. Prema njihovim procjenama, već u sljedećih mjesec dana zalihe bi mogle pasti na razine koje će izazvati snažan rast cijena i šire gospodarske posljedice, piše Financial times.
Kako se sukob na Bliskom istoku produljuje, tržišta sve više računaju na dugotrajniju krizu. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je poručio da bi blokada mogla potrajati mjesecima, što dodatno pojačava zabrinutost među trgovcima energentima i analitičarima.
Upozoravaju da bi globalne zalihe sirove nafte i derivata – uključujući benzin, dizel i zrakoplovno gorivo – već krajem svibnja mogle pasti ispod kritične razine. Nakon toga očekuje se nagla eskalacija cijena. “Nemamo na raspolaganju mjesece”, upozorio je Frederic Lasserre iz trgovačke kuće Gunvor, dodajući kako bi posljedice mogle biti dalekosežne. “Ovo nadilazi cijene goriva na postajama – govorimo o gašenju industrije i ulasku u recesiju.”
Snažno raste
Slične procjene iznijela je i Amrita Sen iz konzultantske tvrtke Energy Aspects, koja smatra da bi, ako sukob potraje do ljeta, zalihe mogle biti iscrpljene. U tom slučaju, upozorava, cijena nafte mogla bi dosegnuti ekstremne razine.
Cijena referentne nafte Brent već je ovih dana snažno porasla i dosegnula najviše razine u posljednje četiri godine, prelazeći 120 dolara po barelu, uz velike oscilacije na tržištu. Dio analitičara procjenjuje da bi, u slučaju nastavka blokade, cijena mogla nadmašiti i rekord iz 2022. godine.
U međuvremenu, podaci iz SAD-a dodatno zabrinjavaju. Američke zalihe goriva pale su na najniže razine za ovo doba godine u više od desetljeća, unatoč korištenju strateških rezervi. Analitičari upozoravaju da bi daljnji pad mogao izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu, osobito uoči ljetne sezone kada potražnja tradicionalno raste.
Iako su početne zalihe i prilagodbe rafinerija ublažile prvi udar krize, stručnjaci sada upozoravaju da svijet ulazi u „opasnu zonu“ u kojoj bi svaka dodatna destabilizacija mogla imati globalne posljedice – od naglog rasta cijena do usporavanja gospodarstva.
