Prema prognostičarima, očekuje se prodor vrlo hladnog, moguće i polarnog zraka prema jugu, što bi moglo predstavljati izazov za osjetljive mediteranske biljke. Upravo zato važno je na vrijeme se informirati i poduzeti odgovarajuće mjere zaštite.
Rukovoditeljica odjela u Zavodu za mediteranske kulture, dr. sc. Ivana Paladin Soče, za Dubrovački dnevnik detaljno je pojasnila kako pravilno zaštititi biljke od hladnoće te na koje pogreške građani najčešće nailaze.
„Kao jednu od češćih grešaka izdvojila bih korištenje plastičnih vreća i najlona za zaštitu biljaka od hladnoće. Takav način zaštite nije dobar jer se ispod najlona zadržava velika količina vlage, što pogoduje razvoju bolesti i može dovesti do propadanja biljke. Također, česta greška je i obavljanje rezidbe uoči ili tijekom hladnog razdoblja, jer svježe rane čine biljku osjetljivijom na niske temperature i mraz“, kazala je Paladin Soče.
Pojasnila je kako prema Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji područje juga Hrvatske, uključujući Dubrovnik, ima mediteransku klimu, koju obilježavaju blage i kišovite zime te vruća, duga i suha ljeta.
NISU SVI AGRUMI ISTI
„Kod nas su rijetke pojave mraza i snijega. Međutim, povremeno dolazi do prodora hladnog zraka sa sjevera koji može uzrokovati kratkotrajni, nagli pad temperature. Upravo smo to imali krajem proteklog tjedna. Ti kratki hladni valovi, često praćeni jakom burom, predstavljaju rizik za osjetljivo mediteransko bilje“, ukazala je.
Dodaje kako ne reagiraju svi agrumi jednako na niske temperature te se osvrnula na pragove pri kojima dolazi do oštećenja pojedinih biljnih vrsta.
„Na ovo pitanje ne može se dati precizan odgovor. Primjerice, kod limuna su vidljive štete već pri temperaturama oko –3 °C, dok kumkvat znatno bolje podnosi hladnoću i često ne pokazuje nikakve znakove oštećenja ni nakon kraćih hladnih razdoblja. Masline, osobito starije i dobro razvijene biljke, mogu podnijeti temperature i do –7 °C. Kod vinove loze najosjetljiviji su pupovi, dok sam trs može izdržati i do –10 °C. Oleandar je također tipična mediteranska biljka kod koje se pri blažim minusima javljaju lagana oštećenja na listovima, dok pri nižim temperaturama može doći do ozbiljnih oštećenja, pa i propadanja cijele biljke“, precizirala je.
Naglasila je kako razina štete ovisi o vremenu pojave hladnoće, njezinu intenzitetu i trajanju, ali i o vrsti i sorti biljke te njezinu općem zdravstvenom stanju.
Poseban problem, ističe Paladin Soče, predstavlja bura koja dodatno snižava osjetnu temperaturu, zbog čega biljke doživljavaju još veći stres.
„Tada dolazi do fiziološke suše jer je otežano upijanje vode, a jaka olujna bura može uzrokovati i mehanička oštećenja poput loma grana ili skidanja zaštite koju ste prethodno postavili, što ponovno dovodi do štete od hladnoće“, kazuje.
Kao najjednostavnije mjere zaštite koje građani mogu sami primijeniti, Paladin Soče savjetuje prekrivanje biljaka agrotekstilom ili tkaninom, malčiranje tla, bacanje sloja otpalog lišća oko mladih biljaka, premještanje tegli uz zaklonjene zidove te postavljanje privremenih zaštita od vjetra. Uz to, umjereno zalijevanje prije hladnog vala može pomoći jer vlažno tlo sporije gubi toplinu, no treba izbjegavati pretjerano natapanje. Za zaštitu mladih sadnica i tek posađenih biljaka preporučuje postavljanje sloja otpalog lišća ili malča, pri čemu je već oko pet centimetara dovoljno za zaštitu korijena od hladnoće.
OVO TREBA IZBJEGAVATI
„Kod biljaka osjetljivih na niske temperature preporučuje se uporaba agrotekstila. Riječ je o laganom i propusnom zaštitnom materijalu koji omogućuje prolaz zraka, svjetlosti i vlage, čime se sprječava zadržavanje kondenzacije te smanjuje rizik od oštećenja i propadanja biljaka“, savjetuje.
Najbolja zaštita agruma u privatnim vrtovima tijekom hladnih noći, ističe, započinje redovitim praćenjem vremenske prognoze i najava hladnih valova.
„Preporučuje se da se agrumi posađeni u loncima premjeste na zaštićeno mjesto. Mlada i srednje mlada stabla agruma posebno su osjetljiva na niske temperature, a prva oštećenja najčešće se uočavaju na listovima. Takva stabla treba zaštititi omatanjem agrotekstilom ili zaštitnim mrežama. Grane je potrebno lagano skupiti te preko njih pažljivo navući zaštitni materijal koji se potom pričvrsti oko debla konopom. Važno je plodove obrati prije postavljanja zaštite te izbjegavati jesensku gnojidbu. Nakon što prođe opasnost od mraza, zaštitu je moguće ukloniti tijekom ožujka. Iako će agrumi u tom razdoblju možda izgledati nešto ‘siromašnije’ lišćem, tijekom vegetacije brzo će se oporaviti. U konačnici, bolje je ostati bez nekoliko listova nego bez domaćih limuna“, kazala je Paladin Soče.
Izričito napominje kako rezidbu prije hladnog vala treba izbjegavati.
„Svaki rez je ozljeda i pri niskim temperaturama može doći do smrzavanja i oštećenja. Preporuka je uvijek obavljati rezidbu nakon što prođe opasnost od mraza. Za agrume se rezidba preporučuje krajem ožujka“, pojasnila je.
Za kraj je poručila svima koji imaju vrt ili biljke na taraci: „Važno je pratiti vremensku prognozu i reagirati na vrijeme“, zaključila je rukovoditeljica odjela u Zavodu za mediteranske kulture dr. sc. Ivana Paladin Soče.
