Nakon što je Hrvatsku pogodio izražen lipanjski toplinski val, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) oglasio se danas na društvenoj mreži X (bivši Twitter) s detaljnim objašnjenjem svojih naprednih grafičkih prikaza akumulirane količine oborina. Ovi grafikoni ključni su za razumijevanje trenutačnih klimatskih ekstrema – od suša do poplava – jer izravno uspoređuju podatke s terena i računalne prognoze s povijesnim višegodišnjim prosjecima, omogućujući preciznu ocjenu koliko neko stanje odstupa od klimatske normale.
Stručnjaci iz DHMZ-a pritom podsjećaju na veliku metodološku reformu koja je na snazi od prošle godine. Naime, do kraja 2022. godine za izračune anomalija koristili su se podaci iz starijih klimatoloških razdoblja (1961. – 2000. te 1981. – 2010.) prikupljeni s ukupno 23 glavne meteorološke postaje.
#KišneISušnePrilike
☑️ zadnja dva mjeseca uglavnom u granicama normale
☑️ deficit oborine najizraženiji na tromjesečnoj skali
Više 👉 https://t.co/qSZjIyI2sY pic.twitter.com/uMcn6xtJXM
— DHMZ (@DHMZ_HR) July 3, 2026
Međutim, s početkom 2023. godine uveden je novi, znatno precizniji standard u skladu sa svjetskim meteorološkim praksama. Za analize se sada koristi suvremeno referentno razdoblje 1981. – 2020., a mreža je proširena na 30 glavnih meteoroloških postaja diljem zemlje. Kako bi podaci ostali usporedivi, DHMZ je retroaktivno preračunao i prilagodio sve grafičke prikaze unazad 10 godina novom referentnom razdoblju, dok su povijesni prikazi stariji od tog razdoblja građanima i stručnjacima i dalje dostupni u službenom Biltenu DHMZ-a.
Što nam govore trenutačne brojke?
Kao praktičan primjer novog sustava, DHMZ je podijelio i aktualnu simulaciju (Slika 1) koja prikazuje kumulativnu količinu oborine u milimetrima (mm) za srpanj 2026. godine, na primjeru grafikona za postaju Bilogora. Grafikon prikazuje stanje za srpanj 2026. godine, gdje se vidi i što nas čeka u prvoj trećini mjeseca. Te krivulje služe kao statistički putokaz koji jasno ocrtava kreće li se količina kiše u granicama normale ili naginje ekstremima.
Prema njihovim analizama, vremenske prilike u zadnja dva mjeseca uglavnom su se zadržale u granicama normale. Ipak, razloga za oprez itekako ima: detaljniji pogled na podatke otkriva da je deficit oborine trenutačno najizraženiji na tromjesečnoj skali. To upućuje na činjenicu da, unatoč povremenim lokalnim pljuskovima u posljednje vrijeme, dugotrajniji nedostatak kiše iz ranijih mjeseci i dalje stvara hidrološki pritisak u pojedinim dijelovima Hrvatske.
D.G.
