U Zagrebu će se 21. i 22. travnja 2026. održati dvodnevna konferencija „ENERGREEN – Od otpada do energije” u organizaciji portala Energreen i tvrtke Motus Media. Dvodnevni program bit će upriličen u prostoru WESPA Business & Loungea, u sklopu Green Gold centra na adresi Radnička cesta 50. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, no svi zainteresirani trebaju prethodno ispuniti online prijavnicu. Prijava je obvezna za osiguravanje mjesta, s obzirom na ograničen kapacitet dvorane i organizacijske zahtjeve događanja.
Porezi na električnu energiju mogli bi biti znatno smanjeni prema novom prijedlogu Europske unije, kojim bi se ublažio utjecaj rata s Iranom na cijene energije. Nacrt prijedloga Europske komisije, koji bi trebao biti objavljen 22. travnja, donosi mjere za smanjenje troškova energije, prenosi novinska agencija Reuters. Očekuje se i da će sadržavati planove za smanjenje ovisnosti EU-a o fosilnim gorivima kako bi države članice bile bolje zaštićene od energetskih šokova.
„Plaćamo vrlo visoku cijenu zbog naše pretjerane ovisnosti o fosilnim gorivima“, izjavila je ovog tjedna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nakon što je cijena nafte ponovno porasla iznad 100 dolara po barelu. Cijene prirodnog plina u Europi porasle su više od 70 posto od početka sukoba, dok je Hormuški tjesnac, kojim prolazi oko 20 posto svjetskih tokova nafte, praktično zatvoren.
Budući da se veleprodajne cijene električne energije diljem Europe i dalje u velikoj mjeri određuju prema cijeni plinskih elektrana, rast cijena plina od početka sukoba izravno se prelijevao na račune za struju. „Surova stvarnost za naš kontinent jest da će energija iz fosilnih goriva i u godinama koje dolaze ostati najskuplja opcija“, rekla je von der Leyen.
Razlika između cijena električne energije i fosilnih goriva
Trenutačno su porezi na električnu energiju u većini europskih zemalja znatno viši nego na fosilna goriva, unatoč klimatskom utjecaju nafte i plina.
Prema podacima Eurostata, prosječna cijena električne energije za kućanstva u EU-u početkom 2025. iznosila je oko 0,29 eura po kilovatsatu, dok je prosječna cijena plina za kućanstva bila 0,11 eura po kilovatsatu, što znači da je električna energija po jedinici bila otprilike dva i pol puta skuplja. Prošle godine gotovo 28 posto prosječnog računa za struju europskog potrošača odnosilo se na poreze i naknade.
Ta razlika nije slučajna. Djelomično su porezi na električnu energiju visoki jer ih vlade koriste za financiranje obnovljivih izvora energije i okolišnih politika. Povijesno gledano, niže cijene plina imale su cilj održati pristupačnim grijanje i promet koji ovise o fosilnim gorivima.
No kako se ti sektori sve više elektrificiraju, kritičari tvrde da to aktivno obeshrabruje prelazak na čišću energiju.
Niži porezi na struju ključni su za zelenu tranziciju
Europska komisija tvrdi da je smanjenje poreza na električnu energiju ključno za poticanje prelaska s fosilnih goriva. Ipak, pravila EU-a o oporezivanju električne energije nisu mijenjana od 2003. godine, a pokušaji reforme više su puta zapeli. U studenome 2025. prijedlog porezne reforme nije dobio potrebnu jednoglasnu potporu država članica. Od sljedećeg mjeseca Komisija bi, prema navodima, trebala predložiti zakonske izmjene pravila EU-a kako bi porez na električnu energiju bio niži od poreza na naftu i plin.
Kako bi se nadoknadili manjkovi ako te promjene stupe na snagu, stručnjaci pozivaju na uvođenje poreza na izvanrednu dobit fosilnih kompanija, čiji su profiti snažno porasli od početka rata s Iranom. Europska komisija već je signalizirala potporu takvoj mjeri, a sličan porez privremeno je uveden tijekom energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Nadolazeći prijedlog trebao bi nadograditi i ubrzati provedbu Akcijskog plana za pristupačnu energiju EU-a, čiji je cilj potaknuti elektrifikaciju smanjenjem poreza, uz širenje obnovljivih izvora energije i unapređenje mreža. Komisija navodno planira prije ljeta predložiti obvezujući cilj elektrifikacije.
