ŠĆEDRO – U uvali Borova, ovog mjeseca snimljene su ove slike. Više od 52 metra duga jahta vlasnika iz krila Jesenice zavukla se u malu uvalu i blokirala prolaz drugim plovilima, ali i kupačima.
– Radi se o velikoj jahti koja svojim dimenzijama uopće ne pripada ovoj maloj uvali, čime fizički blokira prostor i onemogućuje siguran manevar i zaklon manjim brodicama. Osim ovoga, plovila su nepropisno razvukli duge konope (bride) preko cijelog plovnog puta i prolaza, čime je uvala potpuno blokirana. Jahta je u more ispustila i više sidara odjednom. Time se, osim blokiranja uvale, izravno preorava i nepovratno uništava dno uvale, uključujući strogo zaštićene livade morske trave posidonije. Plovilo neprekidno drži upaljene motore/generatore na sidru, čime stvara veliku buku, emitira ispušne plinove te zagađuje zrak i more u zaštićenom području – kaže čitateljica koja je prijavu, čini se uzalud, poslala nadležnima.
– Uz jahtu se intenzivno koriste i popratna plovila – jet-ski (vodeni skuteri) te manji motornjaci/gliseri. Isti divljaju unutar same uvale, stvaraju nesnosnu buku, valove i izravno ugrožavaju sigurnost kupača i drugih građana i plovila – poručuje.
Inače, otok Šćedro zakonski je zaštićen još od 1968. godine u kategoriji značajnog krajobraza, a njime danas upravlja Javna ustanova “More i krš”. Cijelo podmorje otoka dio je ekološke mreže Natura 2000, prvenstveno zbog očuvanja strogo zaštićenih livada morske trave posidonije koje predstavljaju ključna staništa i pluća Jadrana.
Uz prirodne vrijednosti, ovaj akvatorij krije i bogatu kulturnu baštinu koja uključuje ostatke rimskih vila te tri potpuno očuvana antička brodoloma pod stalnim nadzorom.
Zbog osjetljivosti ovog ekosustava, u uvalama Šćedra vrijede stroga pravila plovidbe i sidrenja koja izravno pogađaju velika plovila. U uvalama s koncesijskim sidrištima, poput Lovišća i Mostira, slobodno bacanje sidra potpuno je zabranjeno, pa se brodovi moraju vezati isključivo na postavljene ekološke bove kako lanci ne bi čupali posidoniju.
Unutar ovih uskih i plitkih uvala fizički i zakonski nije dopušten ulazak te sidrenje velikih komercijalnih brodova, mini-kruzera i megajahti, jer njihova tonaža uzrokuje veliku devastaciju morskog dna.
Dodatno, pomorski propisi zabranjuju sidrenje unutar 150 metara od prirodnih plaža, što veći brodovi u uskim uvalama Šćedra ne mogu zadovoljiti, kao što ne mogu ispoštovati ni pravilo prema kojemu se plovilo i njegov lanac ne smiju protezati 50 ili više metara od obalne crte.
Nautičarima je također izričito zabranjeno i strogo kažnjivo vezivanje krmenih konopa za stabla borova na obali jer se time uništava zaštićena obalna vegetacija. Sav se otpad s brodova mora odlagati isključivo kroz organizirani sustav koncesionara, pa se svim nautičarima prije plovidbe savjetuje provjera slobodnih bova i poštivanje pravila kako bi izbjegli visoke ekološke kazne pomorske policije i lučke kapetanije.
– Što je sljedeće, doći ovdje nosačem zrakoplova i direktno se iskrcati na plažu? – ironično se pitaju građani.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
ŠTO (NI)JE DOZVOLJENO? Sidrenje mini-kruzera i jahti u uvalama van dozvoljenih sidrišta i vezivanje za stabla
Svake godine u ovo vrijeme pojavljuje se problem nautičara koji se privezuju za stabla i bacaju sidra gdje god stignu. To ne bi bio ni problem da nautičara nije toliko, te da se na taj način privezuju sve veći brodovi, a posebno mini-kruzeri. – Može li se istražiti legalnost sidrenja
Smiju li se turistički brodovi sidriti blizu plaža? Evo primjera iz Splita…
Splićani se pitaju smiju li se turistički brodovi sidriti u blizini plaža? Donosimo odgovore. – Ako računamo hrid na plaži Kaštelet u Splitu, nisu ni 100 metara od obale. Po slobodnoj procjeni su udaljeni 60-ak metara od bova za kupače – kaže jedan Splićanin koji se pita, smiju li se
