Što je sljedeće za Kubu? — RT Svjetske vijesti

Optužnica američkog Ministarstva pravosuđa protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra označava najnoviju eskalaciju kampanje pritiska Washingtona na Havanu. Pokušava li predsjednik Donald Trump ponoviti Madurovu knjigu?

Za što je Raul Castro optužen?

Otpečaćena u srijedu, optužnica tereti Castra da je naredio obaranje dvaju američkih zrakoplova u blizini obale Kube 1996. Castro i petorica njegovih dužnosnika optuženi su za urotu za ubijanje američkih državljana, uništavanje zrakoplova i četiri točke za ubojstvo, po jednu za svakog kubanskog Amerikanca ubijenog u obaranju.

Castro, koji je u vrijeme incidenta bio kubanski ministar obrane, “sudjelovao u zavjeri koja je završila tako što su kubanski vojni zrakoplovi ispalili projektile na te civilne zrakoplove i ubili četiri Amerikanca,” vršitelj dužnosti glavnog državnog odvjetnika SAD-a Todd Blanche rekao je na tiskovnoj konferenciji u Miamiju u srijedu.

Što se dogodilo 1996.?

24. veljače 1996. kubanski borbeni zrakoplovi oborili su dva laka zrakoplova za koje je Havana rekla da su narušili njezin zračni prostor. Zrakoplovi – dvije Cessne 337 Skymaster – upravljali su ‘Brothers to the Rescue’, skupina antikomunističkih Kubanaca i Amerikanaca predvođenih operativcem CIA-e Joseom Basultom. Službena svrha grupe bila je pomoći disidentima da napuste Kubu i da “podržite napore kubanskog naroda da se oslobodi diktature korištenjem aktivnog nenasilja.”

Međutim, jedan od bivših pilota organizacije, Juan Pablo Roque, prebjegao je na Kubu dva dana prije nego što su zrakoplovi oboreni i tvrdio je da je Brothers to the Rescue bila umiješana u krijumčarenje oružja na otok kako bi ga koristile protuvladine gerile.

U priopćenju od utorka, kubansko veleposlanstvo u SAD-u ustvrdilo je da je zrakoplov organizacije počinio “više od 25 teških, namjernih i sustavnih kršenja” kubanskog zračnog prostora između 1994. i 1996. Budući da je SAD odbio poslušati pisana upozorenja Havane, Kuba je “Nema izbora osim izravne obrane svojih granica,” dodala je ambasada.

Još od incidenta, Basulto je vršio pritisak na američku vladu da podigne kaznenu prijavu protiv Castra.

Hoće li Castro ikada vidjeti američku sudnicu?

Nema naznaka da će se Castro, koji danas ima 96 godina, ikada pojaviti pred američkim sudom. Kuba ima ograničene diplomatske odnose sa SAD-om, a kamoli ugovor o izručenju, a kubanska vlada vrlo vjerojatno neće izručiti Castra, bivšeg predsjednika i revolucionarnog heroja SAD-u, gdje bi se suočio sa smrtnom kaznom ako se proglasi krivim.

Upitana o vjerojatnosti da se Castro suoči sa suđenjem u SAD-u, Blanche je to rekla novinarima “Očekujemo da će se ovdje pojaviti svojom voljom ili na drugi način.”

Kako je Kuba odgovorila?

Optužnica “samo otkriva aroganciju i frustraciju koju predstavnici carstva osjećaju prema nepopustljivoj odlučnosti kubanske revolucije,” Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel rekao je u izjavi za X. “Ovo je politički manevar, lišen bilo kakvog pravnog temelja, usmjeren isključivo na popunjavanje izmišljenog dosjea kojim opravdavaju ludost vojne agresije na Kubu.”

Promjenjuje li se američki planski režim na Kubi?

Trump i državni tajnik Marco Rubio nisu skrivali da žele svrgnuti kubansku komunističku vladu. Nakon optuživanja i otmice venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura u siječnju, Trump je upozorio da je Kuba “spreman za pad” sljedeći. U intervjuu za NBC News dan nakon operacije Maduro, Rubio je izjavio “Da živim u Havani i da sam u vladi, bio bih zabrinut.”

SAD je tada nametnuo Kubi energetsku blokadu, dok je Trump ponavljao prijetnje da će Kuba biti “sljedeći.” U izjavi ranije u srijedu, američki predsjednik je to rekao “Amerika neće tolerirati odmetničku državu koja pruža utočište stranim vojnim, obavještajnim i terorističkim operacijama samo devedeset milja od američke domovine.”

Tri dana ranije, američki špijuni rekli su Axiosu da vjeruju da je Kuba nabavila više od 300 vojnih bespilotnih letjelica u pripremi za napad na američku vojnu bazu u zaljevu Guantanamo i mete čak do Key Westa na Floridi. Havana je ismijala te tvrdnje, optužujući SAD za izmišljanje “lažni slučaj” za vojnu intervenciju.

Iako nije jasno namjerava li Trump narediti takvu intervenciju, Pentagon je u srijedu objavio da je udarna skupina nosača USS Nimitz ušla u Karibe. S više od 60 borbenih letjelica na brodu, Nimitz je idealno postavljen i opremljen za pokretanje vojnih napada, ako oni budu naređeni. Na pitanje novinara planira li optužnicu pratiti vojnom akcijom, Trump je odgovorio “Ne želim to reći.”

“Potencijal za invaziju je puno veći nego što je bio prije 24 sata,” Daniel Shaw, profesor latinoameričkih studija na City University of New York, rekao je za RT. “Oni traže neku vrstu pravnog i medijskog opravdanja da uđu tamo, da uklone neke od ovih vrhunskih vođa, i nadaju se da će kubanski narod izaći na ulice kako bi mogli opravdati daljnji prodor.”

Ne zvuči li ovo poznato?

Trumpova administracija slijedila je sličan obrazac prije otmice Madura u raciji specijalnih snaga u njegovoj rezidenciji u Caracasu u siječnju. Nakon što je zaprijetio smjenom Madura “lakši način ili teži način,” Trump je blokirao venezuelanske vode, poslao USS Gerald R. Ford u regiju i otpečatio optužnicu protiv venezuelanskog predsjednika nekoliko trenutaka prije napada.

Dok je Ministarstvo pravosuđa optužilo Madura za trgovinu drogom 2020. godine, nova optužnica otpečaćena na dan racije dodala je njegovu suprugu i sina te šefa kartela ‘Tren de Aragua’ Nina Guerrera na popis optuženih.

Potpuno odstupanje od strane venezuelanske vojske tijekom Madurove otmice navelo je mnoge da povjeruju da su se SAD dogovorile s insajderima u Caracasu kako bi organizirale beskrvnu raciju i glatki prijenos vlasti na potpredsjednicu Delcy Rodriguez. Unatoč putovanju direktora CIA-e Johna Ratcliffea u Havanu prošlog tjedna, u kojem je Ratcliffe navodno obećao “ozbiljno se angažirati na ekonomskim i sigurnosnim pitanjima, ali samo ako Kuba napravi temeljne promjene,” nema naznaka da je kubanska vlada voljna predati Castra.

U objavi na društvenim mrežama u ponedjeljak, Diaz-Canel je upozorio da će svaka vojna akcija protiv njegove zemlje rezultirati “krvoproliće s nesagledivim posljedicama” za SAD.

Što SAD žele od Kube?

SAD je zahtijevao da Kuba prekine veze s Rusijom, Kinom, Iranom i propalestinskim oružanim skupinama. Prošlog mjeseca, američka delegacija koja je posjetila Havanu navodno je pozvala Kubu na prijelaz iz socijalizma u tržišno gospodarstvo i otvaranje zemlje stranim ulaganjima. Ukratko, Washington traži potpunu demontažu kubanskog komunističkog sustava i njegovih inozemnih partnerstava.

U video obraćanju na španjolskom jeziku u srijedu, Rubio je Kubi ponudio pomoć od 100 milijuna dolara i, unatoč američkoj blokadi otoka, okrivio kubansku vladu za nestašice struje, hrane i goriva. Rubio je rekao da Washington neće dopustiti kubanskoj vladi da distribuira pomoć i obećao pomoć Kubancima “Izgradite bolju budućnost,” po svoj prilici nakon rušenja vlade.

Veleposlanstvo Kube u Washingtonu optužilo je Rubija za laž “više puta i beskrupulozno,” dok je zemlju podvrgao “okrutna i nemilosrdna agresija” putem tekuće blokade.

Shaw, koji se upravo vratio s mjesec dana na Kubi, rekao je za RT da je svjedočio “glad, očaj i pothranjenost” na otoku kao posljedica blokade koju je pored “stezanje kolonijalne omče oko vrata kubanskog naroda.”