Donald Trump tvrdi da je razradio “okvir” budućeg dogovora o Grenlandu nakon višetjednih prijetnji aneksijom danskog teritorija.
Američki predsjednik izašao je iz razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u srijedu uvjeren da je dogovor na vidiku i da su sve strane njime zadovoljne.
Danska je rekla da je otvorena za dijalog sve dok se poštuju njezine granice – ali posebice nije podržala nijedan aspekt sporazuma o kojem je izvijestio medije ili o kojem je gospodin Rutte javno raspravljao.
Oblik aranžmana bio je “malo složen”, rekao je g. Trump, i trebalo bi ga objasniti “u nastavku”. Međutim, odustao je od svoje prethodne prijetnje carinama protiv europskih saveznika u očitom pokušaju smirivanja napetosti.
G. Rutte je rekao da će Danska zadržati svoj suverenitet i naglasio da će NATO saveznici morati pojačati sigurnost Arktika “u roku od nekoliko mjeseci” prema okvirnom sporazumu o kojem se trenutno raspravlja.
Dužnosnici bliski pregovorima izvijestili su medije da bi sporazum mogao omogućiti veću slobodu SAD-a u izgradnji na otoku, po uzoru na britanske prekomorske aranžmane. Ali konkretni detalji o tome što bi moglo biti dio dogovora i dalje su rijetki i nema jamstva da će Europa prihvatiti Trumpove zahtjeve.
The Independent razmatra kako bi SAD mogao izgledati da postigne sporazum s Danskom i NATO-om.
Suverenitet SAD-a nad vojnim bazama
Nekoliko sati prije Trumpove objave, dužnosnici NATO-a raspravljali su o mogućnosti da SAD dobije suverenitet nad zemljom za vojne baze, prema trojici visokih dužnosnika upoznatih s razgovorima.
Takav bi dogovor mogao nalikovati sporazumu koji Britanija ima s Ciprom o upravljanju vlastitim bazama na kopnu koje se smatra teritorijem Ujedinjenog Kraljevstva. Akrotiri, Episkopi, Dhekelia i Ayios Nikolaos nazivaju se britanskim suverenim bazama (SBA), koje su ostale pod britanskom kontrolom kada se 1960. pojavila neovisna Republika Cipar.
Oni funkcioniraju kao britanski prekomorski teritoriji, s civilnom upravom odgovornom za mnoge dužnosti civilne vlade, poput zakona i pravde i imigracije. Također imaju policijske snage i mješovitu demografiju s vojnim i britanskim osobljem i članovima obitelji koji rade uz Ciprane.
Službenik upućen u razgovore NATO-a i SAD-a rekao je The New York Times da će plan za Grenland biti modeliran prema britanskom aranžmanu na Cipru – iako su točne dimenzije bile nejasne.
Rekli su i izvori The Telegraph prijedlozi su nalikovali britanskom sporazumu s Ciprom. Rekli su da dogovor o kojem se raspravlja ne uključuje prodaju Grenlanda.
Rudarstvo rijetkih zemalja
Američka vojska održava stalnu prisutnost u zračnoj bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda prema sporazumu iz 1951. koji joj također dopušta izgradnju baza pod uvjetom da obavijesti Dansku i Grenland. Novi bi aranžman mogao omogućiti izgradnju bez građevinske dozvole i širenje na područja bogata mineralima, navodi se The Telegraph.
“To je dugoročan dogovor”, rekao je Trump novinarima. “To je ultimativni dugoročni ugovor. Stavlja sve u stvarno dobru poziciju, posebno što se tiče sigurnosti i minerala.”
Istraživanje iz 2023. pokazalo je da je 25 od 34 minerala koje Europska komisija smatra “kritičnim sirovinama” pronađeno na Grenlandu. Vađenje nafte i plina zabranjeno je na Grenlandu za ekološke regije, a ulaganja u rudarski sektor trenutno se suočavaju s izazovima.
Grafit, bakar, nikal, cink, zlato, dijamanti, željezna ruda, titan-vanadij, volfram i uran nalaze se na Grenlandu.
Kako je Grenland reagirao
Danska je rekla da je otvorena za razgovore koji ne ugrožavaju teritorijalni integritet. Ali to će pitanje također trebati odobrenje unutar Grenlanda. Otok je organiziran kao poluautonomni teritorij sa svojim premijerom, koji se posljednjih tjedana oštro suprotstavio američkim prijetnjama.
Naime, premijer Jens-Frederik Nielsen još nije komentirao razgovore g. Ruttea s g. Trumpom.
Aaja Chemnitz Larsen, grenlandska zastupnica u danskom parlamentu, rekla je da se boji da NATO trguje budućnošću Grenlanda bez uplitanja otoka.
“Ono čemu svjedočimo ovih dana u izjavama Trumpa potpuno je suludo. NATO nema apsolutno nikakav mandat pregovarati o bilo čemu bez nas na Grenlandu”, napisala je na društvenim mrežama.
“A činjenica da bi NATO trebao imati bilo što za reći o našoj zemlji i mineralima je u potpunosti u konoplji.”
Rutte je u četvrtak rekao da će konkretni pregovori uključivati SAD, Dansku i Grenland. Na zapovjednicima NATO-a je da razrade pojedinosti dodatnih sigurnosnih zahtjeva, zbog čega bi saveznici NATO-a mogli učiniti više u regiji.
“Ne sumnjam da to možemo učiniti prilično brzo. Svakako bih se nadao 2026., nadam se čak i početkom 2026.”, rekao je.
Što dogovoru nedostaje?
Okvir ostaje neformalan i nedostaje mu specifičnosti. Ako su glavni izazovi, kako kaže NATO, borba protiv ruskih i kineskih ulaganja i uplitanja, SAD već ima pravo graditi baze, a Danska se u prošlosti suprotstavljala kineskim ulaganjima.
S obzirom na to da NATO saveznici već kreću u regiju kako bi pojačali sigurnost, nije jasno što bi novi dogovor dodao.
Razvoj otočkog rudarskog sektora također je povezan s birokratijom i protivljenjem domorodačkog stanovništva, a nejasno je kako bi Grenland dobio kompenzaciju ako SAD pokuša vaditi rijetke minerale. Vađenje nafte i plina zabranjeno je iz ekoloških razloga.
Dogovor po uzoru na britanske baze na Cipru trebat će dodatno razjasniti, budući da je aranžman uvelike evoluirao od 1960. Čak i ako zemlja postane de facto američka, pregovarači će se morati dogovoriti o nadležnostima za razvoj i neovisnost.
Ključno je da je NATO savez uzdrman opetovanim prijetnjama iz SAD-a, a saveznici će morati ponovno izgraditi odnose kako bi zajedno radili na sigurnosti.
