Na Šolti se otvorila tema koja daleko nadilazi pitanje jednog autobusnog prijevoznika ili nekoliko stavki u općinskom proračunu. U središtu priče je javni prijevoz na otoku, njegova budućnost, cijena koju za njega plaća Općina, broj linija koje će građanima biti dostupne, ali i pitanje koliko Šoltani u ovom trenutku uopće znaju o modelu koji bi trebao zamijeniti postojeći. Redakciji Dalmacije Danas javila se skupina građana Šolte s opsežnim dopisom u kojem iznose niz tvrdnji, pitanja i bojazni vezanih uz budućnost otočnog autobusnog prijevoza. Njihova je osnovna poruka da ne osporavaju potrebu da se traži financijski održiviji sustav, ali žele znati što će eventualna promjena konkretno značiti za ljude koji svakodnevno ovise o autobusu. Zbog ozbiljnosti njihovih navoda Dalmacija Danas uputila je načelniku Općine Šolta Nikoli Ceciću Karuziću ukupno 30 pitanja. Iz Općine nam je dostavljen službeni odgovor na tri stranice u kojem odbacuju dio tvrdnji građana, iznose dosad javnosti manje poznate financijske podatke i tvrde da Općina ne planira ukidati autobusne linije.
Dvije strane, očekivano, istu situaciju vide prilično različito. A između njih ostaje nekoliko pitanja na koja će konačan odgovor, čini se, dati tek buduća dokumentacija za novi sustav javnog prijevoza.
Građani: “Sada sličan obrazac prijeti javnom autobusnom prijevozu”
Šoltani koji su se obratili našoj redakciji svoju zabrinutost ne temelje samo na posljednjim događajima. U dopisu povlače paralelu s ranijim problemima oko organizacije dječjeg vrtića na otoku. “Šoltani su taj obrazac već vidjeli s dječjim vrtićem”, navode građani te tvrde da je nakon najave odlaska privatnog vrtića konačno rješenje pronađeno povezivanjem s ustanovom iz Primorskog Doca.
Sada strahuju da bi se nešto slično moglo dogoditi i s autobusima. “Sada sličan obrazac prijeti javnom autobusnom prijevozu”, tvrde građani. Njihova je bojazan da se postojeći sustav prvenstveno prikazuje kao veliki financijski teret, dok detalji sustava koji bi ga trebao zamijeniti još nisu poznati javnosti.
“Postojeći sustav najprije se prikazuje gotovo isključivo kao preskup teret, stabilna zamjena još nije javno predstavljena, a građani bi trebali vjerovati da će se detalji nekako riješiti putem”, stoji u njihovu dopisu.
Načelnik kategoričan: “Općina Šolta ne ukida autobusne linije”
Načelnik Nikola Cecić Karuzić takav scenarij odbacuje. U odgovoru Dalmaciji Danas izričito navodi: “Općina Šolta ne ukida autobusne linije niti samostalno mijenja model prijevoza.”
Prema njegovu odgovoru, promjene koje slijede nisu samostalni projekt Općine Šolta, nego dio mnogo šire reorganizacije javnog prijevoza. “Cjelokupni sustav javnog prijevoza na području cijele Splitsko-dalmatinske županije prolazi kroz zakonsku i stratešku reorganizaciju. Splitsko-dalmatinska županija izradila je Master plan prometnog razvoja regije Srednje Dalmacije”, odgovorio je načelnik Dalmaciji Danas. Tvrdi da bi upravo Splitsko-dalmatinska županija trebala raspisati javni natječaj za prijevoznike na ruralnim i otočnim područjima. “Cilj novog modela je upravo suprotan od onoga što se plasira u javnosti – cilj je osigurati stabilniji, moderniji i dugoročno održiv prijevoz za naše građane”, poručuje Cecić Karuzić.
Važno je, dodaje, da iz budućeg sustava unaprijed nije isključen ni sadašnji prijevoznik. “Na taj natječaj se legitimno mogu javiti svi prijevoznici koji ispunjavaju uvjete, uključujući i tvrtku Promet d.o.o.”, stoji u odgovoru načelnika. Građani, međutim, tvrde da njihov strah nije nastao preko noći. Pozivaju se na službene zapisnike sjednica Općinskog vijeća i navode da se o troškovima Prometa, broju putnika i mogućem smanjenju linija govori već godinama. “Još je 2023. zagovarao smanjenje broja linija i korištenje manjeg autobusa kad god je moguće”, navodi se u dopisu građana. Prema istom dokumentu, načelnik je u veljači 2026. vijećnicima govorio da bi Promet te godine mogao koštati oko 380 tisuća eura, uz ocjenu da su autobusi slabo popunjeni. Građani navode i da je u ožujku ponovno upozoravao na velike troškove i mali broj putnika.
Ipak, jedna rečenica je važna. U dokumentaciji koju su nam dostavili građani citira se zapisnik sjednice Općinskog vijeća u kojem je zabilježeno: “Ako se riješimo Prometa riješili smo problem, neka se ljudi voze taksijima.”
Za građane koji su nam se javili upravo je ta rečenica ilustracija njihova straha da se javni prijevoz promatra prvenstveno kroz trošak. “Za stanovnika Šolte autobus nije tablica rashoda. To je veza s trajektom, liječnikom, trgovinom, školom i općinskim središtem. Posebno za starije, učenike, osobe koje ne voze i obitelji bez drugog automobila”, poručuju.
Cecić Karuzić: “Izjava je izvučena iz konteksta i zlonamjerno interpretirana”
Načelnik pak tvrdi da je značenje njegovih riječi potpuno pogrešno protumačeno. “Navedena izjava je izvučena iz konteksta i zlonamjerno interpretirana”, odgovorio je Cecić Karuzić. Tvrdi da na sjednici nije predlagao da se autobusi na Šolti zamijene taksijima. “Načelnik je na sjednici Općinskog vijeća slikovito opisao golemi financijski i organizacijski teret koji trenutni model prijevoza predstavlja za općinski proračun”, stoji u službenom odgovoru.
Iz Općine objašnjavaju i što je, prema njihovu tumačenju, bila stvarna poruka sporne izjave. “Poruka je bila jasna: rješavanjem problema neodrživog modela unutar suvlasništva Prometa i prelaskom na novi, županijski sustav javne usluge, Općina rješava svoj najveći financijski problem.”
Cecić Karuzić zatim izričito poručuje: “Nikada nije predloženo da taksi prijevoz zamijeni javni linijski prijevoz, niti je to zakonska ili logička alternativa za otočno stanovništvo.”
Jedno od ključnih pitanja u cijeloj priči je novac. Načelnik tvrdi da upravo konkretne brojke pokazuju zašto se mora tražiti novi model. “Podaci o troškovima su egzaktni, mjerljivi i transparentni”, navodi se u odgovoru Općine.
A brojke doista nisu male. “Trenutni model sufinanciranja tvrtke Promet d.o.o. postao je financijski potpuno neodrživ za proračun Općine Šolta, kao i za druge jedinice lokalne samouprave u Županiji”, tvrdi Cecić Karuzić.
Prema službenom odgovoru, Općina Šolta je za pokriće troškova i gubitaka unutar svog suvlasničkog dijela tvrtke Promet tijekom 2025. godine izdvojila 344.843,80 eura. Od početka 2026. do 24. kolovoza izdvojeno je dodatnih 181.944,96 eura. “Za malu otočnu općinu to je golemi financijski teret koji izravno oduzima sredstva od ulaganja u lokalnu infrastrukturu, vrtiće, školstvo i podizanje standarda života na otoku”, poručuje načelnik. Iz njegove perspektive upravo je financijska neodrživost sadašnjeg sustava jedan od glavnih razloga zbog kojih treba pronaći drukčiji model.
“Upravo je ova financijska neodrživost ruralnih i otočnih linija bila ključni povod da Županija preuzme rješavanje ovog problema na regionalnoj razini kroz zajednički Master plan”, tvrdi Cecić Karuzić. Građani s kojima smo razgovarali ne tvrde da sadašnji sustav nema financijskih problema. Štoviše, u svom dopisu priznaju da su izdvajanja velika. Ali postavljaju drugo pitanje.”Promet možda jest skup – ali gdje je potpuna računica?”, pitaju. Navode da je Općinsko vijeće još 2016. tražilo analizu bolje i isplativije organizacije prijevoza, dok je 2023. ponovno odobrena studija financijske opravdanosti. Zato traže konkretne dokumente. “Gdje su te studije? Tko ih je izradio? Koliko su plaćene? Što su pokazale? Koliki je stvarni trošak po liniji i polasku?”, pitaju građani. Zanima ih i koliko se sustav financira iz općinskog, županijskog i državnog proračuna te koliko bi drugi prijevoznik koštao uz potpuno jednak broj linija, isti zimski vozni red i iste cijene karata.
Građane zabrinulo i spominjanje mogućih budućih prijevoznika
Sljedeće sporno pitanje odnosi se na to tko bi u budućnosti mogao voziti autobusne linije na Šolti. Građani se pozivaju na sjednicu Općinskog vijeća 26. lipnja na kojoj je, prema njihovu dopisu, načelnik rekao da je Šolta ušla u prometnu grupu s Hvarom, Bračem i Visom te da bi država trebala preuzeti 80 posto troška. Posebno su ih zainteresirale načelnikove navodne informacije o mogućim ponuditeljima. “Načelnik je pritom rekao da ‘ima saznanja’ kako se Promet neće javiti te da očekuje prijavu bivšeg Autoprijevoza Rijeka, danas privatiziranog prijevoznika”, navode građani.
Pritom izričito naglašavaju da to samo po sebi nije dokaz bilo kakvog nezakonitog postupanja. “To nije dokaz da je posao unaprijed dogovoren. Jest razlog za ozbiljno pitanje: na temelju kojih razgovora i informacija načelnik prije objave natječaja govori o očekivanim ponuditeljima?”, navode.
Načelnik odbacuje priču o pogodovanju: “Potpuno neutemeljeno”
Cecić Karuzić u odgovoru Dalmaciji Danas odlučno odbacuje bilo kakvu sugestiju da Općina bira ili favorizira budućeg prijevoznika. “Odluka o izboru prijevoznika donijet će se putem otvorenog, transparentnog i zakonski utemeljenog javnog natječaja koji raspisuje Splitsko-dalmatinska županija, a ne Općina Šolta”, odgovara načelnik. Na tvrdnje o mogućem pogodovanju odgovara još oštrije. “Sugestije o ‘pogodovanju’ javno su podmetanje i zakonski su nemoguće u postupcima javne nabave te razine.”
Naglašava da razgovori i nagađanja o tome tko bi se mogao prijaviti na budući natječaj ne predstavljaju odluku Općine. “Spekulacije o tome tko će se javiti na natječaj, a tko neće, uključujući i tvrdnje o postupcima tvrtke Promet d.o.o., u domeni su poslovnih odluka samih tvrtki i sindikalnih nagađanja, a ne odluka Općine Šolta”, navodi Cecić Karuzić. Dodaje i da je riječ o projektu koji se vodi na razini cijele regije Srednje Dalmacije te da se za detalje o rokovima i uvjetima natječaja treba obratiti upravo Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Građani: “Nije dovoljno reći da će prijevoz biti jeftiniji”
I upravo tu dolazimo do pitanja koje se provlači kroz gotovo cijeli dopis građana. Njima nije ključno samo tko će pobijediti na budućem natječaju, nego kakvu će uslugu taj prijevoznik morati pružati.
“Nije dovoljno reći da će prijevoz biti jeftiniji. Pitanje je: jeftiniji za koga i uz koliko manje usluge?”, pitaju građani.
Traže jamstvo da će se zadržati najmanje postojeći broj polazaka prema Maslinici, Stomorskoj, Nečujmu, Gornjem, Srednjem i Donjem Selu. “Hoće li biti ugovorno zajamčeni svi postojeći nedjeljni i praznični polasci?”, jedno je od njihovih pitanja načelniku. Zanima ih i kako će izgledati zimski vozni red. “Hoće li prijevoznik morati čekati trajekt u slučaju kašnjenja i koliko dugo?”, pitaju. Za otočane to nije nevažan detalj. Autobus povezan s trajektom može biti razlika između normalnog povratka kući i višesatnog čekanja ili potrebe za drugim prijevozom. Građani su postavili i cijeli niz vrlo konkretnih pitanja. “Tko će određivati cijene karata i koje će kategorije putnika imati besplatan ili povlašten prijevoz?”
“Hoće li Šoltani nakon promjene operatera plaćati više nego danas?”
Traže i jasno definirana pravila za izvanredne situacije. “Koliko zamjenskih autobusa i vozača novi operater mora imati te u kojem roku mora osigurati zamjenu kod kvara ili bolovanja?”
Pitaju i hoće li svaki polazak biti evidentiran GPS-om te hoće li podaci o neizvršenim polascima biti dostupni javnosti. “Koje su ugovorne kazne predviđene za preskočene linije i kašnjenja?”, pitaju građani. Na ta pojedinačna pitanja načelnikov odgovor koji smo zaprimili ne donosi konkretne parametre budućeg sustava. To, naravno, ne znači da oni neće biti uređeni budućim natječajem. Međutim, u dokumentaciji kojom u ovom trenutku raspolažemo nema konkretnih odgovora o minimalnom zimskom voznom redu, cijeni karata, obveznom čekanju trajekata, rezervnim autobusima ili ugovornim kaznama.
Zašto građani u priču ponovno uvode vrtić?
Velik dio njihova nepovjerenja povezan je s iskustvom dječjeg vrtića. Građani tvrde da se godinama nije uspostavila samostalna ustanova, da je nakon odlaska privatnog pružatelja usluge nastala neizvjesnost te da se rješenje pronašlo povezivanjem s vrtićem iz Primorskog Doca.
“Kod vrtića je Cecić Karuzić također mogao tvrditi da je na kraju pronašao rješenje. Djeca nisu ostala kod kuće jer je u posljednji trenutak dogovoreno priključenje vrtiću u Primorskom Docu”, navode građani. Oni smatraju da s autobusima prepoznaju neke slične elemente. “Višegodišnje upozorenje da je postojeći model preskup; studije koje su odobrene, ali ih javnost ne vidi; dug prema postojećem pružatelju usluge; najava novog modela prije objave potpune dokumentacije te oslanjanje na drugu instituciju – ovaj put Županiju – da u konačnici organizira rješenje”, navode u dopisu.
Općina i taj dio priče vidi bitno drugačije. Cecić Karuzić u odgovoru Dalmaciji Danas donosi detaljnu kronologiju vrtića. “Organizirani predškolski odgoj na Šolti datira od davne 1973. godine u sklopu Dječjeg vrtića Tatjane Marinić iz Splita”, navodi. Od 1993. godine, tvrdi, vrtić je nastavio rad kao jedna mješovita skupina u sklopu Dječjeg vrtića Marjan iz Splita. Kako su potrebe za predškolskim odgojem rasle, a prostor postao neadekvatan, Općina je 2017. izgradila novi vrtić u Grohotama. “Otvoren je 03.08.2017. godine u novoizgrađenoj samostojećoj zgradi na adresi Podkuća 31, Grohote”, stoji u odgovoru. Time su, tvrdi Općina, stvoreni uvjeti za dvije odgojne skupine – jasličku i mješovitu.
Od 2. siječnja 2018. predškolski program na Šolti djelovao je u sklopu privatnog Dječjeg vrtića Čarobni pianino iz Splita. Suradnja je završila 31. kolovoza 2023.
Načelnik pritom naglašava da odluku o odlasku nije donijela Općina. “Predškolsku skrb na otoku je do 31. kolovoza 2023. godine obavljao privatni Dječji vrtić Čarobni pianino iz Splita. Suradnja je prekinuta zbog organizacijskih i operativnih izazova u održavanju programa na otoku, što je zahtijevalo hitnu intervenciju lokalne vlasti kako bi se osigurao kontinuitet odgoja”, navodi se u odgovoru. Kako bi se izbjegao prekid rada vrtića, 24. kolovoza 2023. sklopljen je ugovor između Općine Šolta i Općine Primorski Dolac. “Kako bi se izbjegao prekid rada vrtića, 24. kolovoza 2023. potpisan je ugovor o spajanju i udruživanju između Općine Šolta i Općine Primorski Dolac”, odgovara načelnik.
Zašto Šolta tada nije odmah osnovala vlastiti vrtić?
Jedno od pitanja koje građani posebno ističu jest zašto Općina ranije nije uspostavila vlastitu ustanovu. Cecić Karuzić odgovara da je takav postupak administrativno složen. “Osnivanje zasebne javne ustanove zahtijeva dugotrajnu proceduru, odobrenja Ministarstva znanosti i obrazovanja te značajne administrativne kapacitete”, navodi. Prema njegovim riječima, povezivanje s postojećom ustanovom bilo je način da se osigura kontinuitet.
“Udruživanjem s već postojećom javnom ustanovom, Općina Šolta je u kratkom roku administrativno i zakonski zbrinula djecu, izbjegavajući višemjesečni proces registracije nove pravne osobe”, stoji u odgovoru. Vrtić danas radi kao Područni odjel Grohote javne ustanove Dječji vrtić Maslačak iz Primorskog Doca.
No načelnik tvrdi da je takav model privremen. “Službeni i trajni cilj općinske administracije je osnivanje vlastite, samostalne ustanove Dječjeg vrtića KOCKICA”, odgovara Cecić Karuzić. Tvrdi da je postupak već poprilično odmaknuo. “Općina Šolta je ishodila Rješenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju DV Kockica sukladan sa zakonom i Rješenje SDŽ, Upravnog odjela za prosvjetu kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja tako da je upravo u tijeku upis u sudski registar vlastite ustanove.”
Načelnik najavljuje i rok. “Očekujemo da će vlastiti Dječji vrtić Kockica početi sa radom ove pedagoške godine.”
Građani su otvorili i pitanje koliko je tijekom godina izdvojeno za privatnog pružatelja usluge. Načelnik odbacuje tvrdnju da je riječ o milijun eura. “Navodi stanovnika o iznosu od milijun eura privatnom pružatelju usluge je netočan”, odgovara. Općina je Dalmaciji Danas dostavila i konkretne godišnje iznose. Čarobnom pianinu je, prema službenom odgovoru, isplaćeno: 2018. godina – 59.734,92 eura, 2019. godine – 71.900,95 eura, 2020. godine – 79.922,49 eura, 2021. godine – 84.260,57 eura, 2022. godina – 107.701,46 eura, a od 1. siječnja do 31. kolovoza 2023. godine 89.605,45 eura.
No Cecić Karuzić tvrdi da taj novac nije predstavljao dobit privatnog vrtića. “Sredstva koja je Općina isplaćivala privatnom vrtiću bila su strogo namjenska i usmjerena isključivo za plaće i materijalna prava radnika i troškove hladnog pogona: voda i struja”, navodi. Dodaje da je broj zaposlenih tijekom godina značajno povećan. “Zahvaljujući tome, u posljednjih 10 godina broj zaposlenih u vrtiću povećao se s 2 na 14 djelatnika, što dokazuje izravno ulaganje u rast i kvalitetu kadra.”
Cecić Karuzić odgovorio je i na pitanje novca koji su uplaćivali roditelji. “Sredstva koja su roditelji uplaćivali privatnom vrtiću predstavljala su njegove prihode iz kojih je on podmirivao sve operativne i režijske troškove poslovanja”, tvrdi načelnik. Navodi da su među tim troškovima bili hrana za djecu, komunalna naknada, odvoz smeća, zakonski atesti za sigurnost i održavanje zgrade. “Tek nakon podmirivanja svih navedenih operativnih i fiksnih troškova, preostala sredstva, ako ih ima, formiraju čistu dobit tog privatnog vrtića”, poručuje. Prema njegovim podacima, u vrijeme kada je program vodio Čarobni pianino vrtić je imao do 36 djece, dok ga danas pohađa nešto manje od 50.
Građani: “Nakon iskustva s vrtićem više nije dovoljno obećati da će se rješenje pronaći”
No upravo je pitanje povjerenja možda i najvažnije u cijeloj priči. Građani smatraju da nakon iskustva s vrtićem nije dovoljno samo poručiti da će sustav na kraju funkcionirati. “Nakon iskustva s vrtićem više nije dovoljno obećati da će se rješenje pronaći”, navode u dopisu. Od Općine žele unaprijed vidjeti konkretnu računicu, mrežu linija, buduće cijene karata i mehanizme zaštite putnika.
Njihova završna poruka možda najbolje sažima strah dijela Šoltana: “Kod autobusa bi građani mogli ostati na istim stajalištima – samo bez autobusa koji su navikli čekati.”
Općina, s druge strane, uvjerava da se upravo to neće dogoditi. “Cilj je osigurati stabilniji, moderniji i dugoročno održiv prijevoz za naše građane”, ponavlja načelnik u odgovoru Dalmaciji Danas.
Na kraju, jasno je da će odgovore na ključna pitanja dati tek konačni model novog javnog prijevoza. Općina uvjerava da linije neće nestati, dok građani traže konkretna jamstva o broju polazaka, cijenama i kvaliteti usluge. Do tada, najveći problem ostaje – manjak konkretnih informacija o tome kako će prijevoz na Šolti doista izgledati.
Moja reakcija na članak je…
