Zgrade, autobusi i trgovine spaljeni su do temelja pretvarajući glavni grad Irana Teheran u “ratnu zonu” dok prosvjedi izbijaju diljem zemlje tražeći pad vrhovnog vođe zemlje ajatolaha Alija Khameinija.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u nasilnim sukobima s policijom, a 2200 uhićeno, prema skupinama za ljudska prava.
Ovi nemiri slijede burno razdoblje za Teheran, koji se još uvijek oporavlja od 12-dnevnog sukoba u lipnju, koji je inicirao Izrael, u kojem su američke snage bombardirale iranska nuklearna postrojenja.
“Ovo izgleda kao ratna zona – sve trgovine su uništene”, rekao je iranski novinar ispred požara u ulici Shariati u luci Rasht na Kaspijskom moru.
Evo što trebate znati o prosvjedima i izazovima s kojima se suočava iranska vlada.
Pratite najnovija ažuriranja ovdje.
Koliko su rašireni protesti u Iranu?
Više od 340 prosvjeda održano je u svih 31 iranskih pokrajina, izvijestila je u četvrtak američka novinska agencija za ljudska prava. Broj mrtvih dostigao je najmanje 41, dodaje se, s više od 2270 uhićenih. Grupa se oslanja na aktivističku mrežu unutar Irana za svoje izvješćivanje i bila je točna u prošlim nemirima.
Bilo je teško razumjeti razmjere prosvjeda. Iranski državni mediji dali su malo informacija o prosvjedima. Videozapisi na mreži nude samo kratke, drhtave poglede ljudi na ulicama ili zvukove pucnjave. Novinari općenito u Iranu također se suočavaju s ograničenjima izvješćivanja kao što je traženje dopuštenja za putovanje zemljom, kao i prijetnje uznemiravanja ili uhićenja od strane vlasti.
No čini se da prosvjedi ne prestaju, čak ni nakon što je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei u subotu rekao da se “nemirnici moraju staviti na svoje mjesto”.
Zašto su počeli protesti u Iranu?
Pad riala doveo je do širenja ekonomske krize u Iranu. Rastu cijene mesa, riže i ostalih osnovnih namirnica iranskog stola. Nacija se bori s godišnjom stopom inflacije od nekih 40 posto.
U prosincu je Iran uveo novu razinu cijena za svoj nacionalno subvencionirani benzin, podižući cijenu najjeftinijeg plina na svijetu i dodatno pritiskajući stanovništvo. Teheran bi mogao tražiti oštrija povećanja cijena u budućnosti, budući da će vlada sada preispitivati cijene svaka tri mjeseca. U međuvremenu se očekuje skok cijena hrane nakon što je iranska središnja banka ukinula povlašteni, subvencionirani tečaj dolar-rial za sve proizvode osim lijekova i pšenice.
Prosvjedi su započeli krajem prosinca s trgovcima u Teheranu prije nego što su se proširili. Iako su u početku bili usredotočeni na ekonomska pitanja, prosvjednici su ubrzo počeli skandirati i protuvladine izjave. Bijes je tinjao godinama, posebno nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru.
Nestanak interneta u cijeloj zemlji: ‘Eskalacija digitalne cenzure’
U Iranu je u četvrtak prijavljen nestanak interneta diljem zemlje, prema skupini za nadzor interneta Netblocks. Iranci u inozemstvu rekli su da nisu mogli kontaktirati svoje obitelji zbog ograničenja koja su na snazi.
Izjava grupe glasi: “Mjerni podaci uživo pokazuju da je Iran sada usred nestanka interneta širom zemlje; incident slijedi niz eskalirajućih mjera digitalne cenzure usmjerenih na prosvjede diljem zemlje i ometa pravo javnosti na komunikaciju u kritičnom trenutku.”
Ažuriranje objavljeno u petak glasi: “Iran je sada bio izvan mreže 12 sati s ravnomjernom nacionalnom povezanošću na ~1% uobičajenih razina, nakon što su vlasti uvele prekid interneta u cijeloj zemlji u pokušaju suzbijanja sveobuhvatnih prosvjeda dok su prikrivale izvješća o brutalnosti režima.”
Odgovor ajatolaha Khameinija na političke nemire
Khameini je inzistirao da Islamska Republika neće “odstupiti” u svom prvom obraćanju od nemira u petak.
“Islamska Republika neće tolerirati plaćenike koji rade za strane sile”, nastavio je. “Predsjedniku Trumpu: usredotočite se na probleme u vlastitoj zemlji.”
Dodao je: “Svi trebaju znati da je Islamska Republika došla na vlast krvlju stotina tisuća časnih ljudi i neće pokleknuti pred diverzantima.”
Što to znači za iranske saveznike?
Iranska “Osovina otpora”, koja je postala sve važnija u godinama nakon invazije predvođene SAD-om 2003. i kasnije okupacije Iraka, uzdrmana je.
Izrael je slomio Hamas u razornom ratu u Pojasu Gaze. Hezbollah, šijitska militantna skupina u Libanonu, vidjela je kako je Izrael ubio svoje najviše vodstvo i od tada se bori. Munjevita ofenziva u prosincu 2024. svrgnula je iranskog dugogodišnjeg čvrstog saveznika i klijenta u Siriji, predsjednika Bashara Assada, nakon godina rata tamo. Jemenski Huti pobunjenici koje podržava Iran također su pogođeni zračnim napadima Izraela i SAD-a.
Kina je u međuvremenu ostala glavni kupac iranske sirove nafte, ali nije pružila otvorenu vojnu potporu. Nije uspjela ni Rusija, koja se u svom ratu protiv Ukrajine oslanjala na iranske bespilotne letjelice.
Što to znači za iranske nuklearne sposobnosti?
Iran je desetljećima inzistirao da je njegov nuklearni program miroljubiv. Međutim, njezini su dužnosnici sve češće prijetili potragom za nuklearnim oružjem. Iran je prije američkog napada u lipnju obogaćivao uran do razine koja je blizu razine oružane, što ga čini jedinom zemljom na svijetu koja to čini bez programa nuklearnog oružja.
Teheran je također sve više smanjio svoju suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, UN-ovim nadzornim psom za nuklearnu energiju, kako su se posljednjih godina povećavale napetosti oko njegovog nuklearnog programa. Glavni direktor IAEA-e upozorio je da bi Iran mogao napraviti čak 10 nuklearnih bombi, ako odluči naoružati svoj program.
Američke obavještajne agencije procijenile su da Iran tek treba započeti s programom naoružanja, ali je “poduzeo aktivnosti koje ga bolje pozicioniraju za proizvodnju nuklearnog uređaja, ako to odluči učiniti”.
Iran je nedavno rekao da više ne obogaćuje uran ni na jednom mjestu u zemlji, pokušavajući signalizirati Zapadu da ostaje otvoren za potencijalne pregovore o svom atomskom programu za ublažavanje sankcija. Ali nije bilo značajnih razgovora u mjesecima nakon lipanjskog rata.
Jesu li Trump, SAD i Izrael uključeni?
Iranske vlasti su za nemire okrivile “terorističke agente” iz SAD-a i Izraela. Ajatolah je prosvjednike nazvao “saboterima” i rekao da “uništavaju vlastite ulice”. [to] usrećiti predsjednika druge države”.
Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da će ih SAD, ako Teheran “nasilno ubije mirne prosvjednike”, “priskočiti u pomoć”, prijetnje koje su dobile novi odjek nakon što su američke trupe zarobile venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, dugogodišnjeg saveznika Teherana.
“Pomno to pratimo”, rekao je Trump u nedjelju. “Ako počnu ubijati ljude kao što su činili u prošlosti, mislim da će ih Sjedinjene Države jako pogoditi.”
Zemlja je uzdrmana od 12-dnevnog sukoba u lipnju, koji je inicirao Izrael, u kojem su američke snage bombardirale iranska nuklearna postrojenja. Sve veća ekonomska kriza dovela je do toga da se stanovništvo bori s godišnjom stopom inflacije od 40 posto.
Iran je prije nekoliko desetljeća bio jedan od najvećih saveznika Sjedinjenih Država na Bliskom istoku pod šahom Mohammadom Rezom Pahlavijem, koji je kupio američko vojno oružje i dopustio CIA-inim tehničarima da vode tajne prislušne postaje nadzirući susjedni Sovjetski Savez.
CIA je potaknula državni udar 1953. koji je učvrstio šahovu vladavinu. No u siječnju 1979. šah je pobjegao iz Irana jer su narasle masovne demonstracije protiv njegove vladavine. Zatim je došla Islamska revolucija koju je predvodio ajatolah Ruhollah Khomeini, koja je stvorila iransku teokratsku vladu.
Kasnije te godine, studenti su pregazili američko veleposlanstvo u Teheranu, tražeći šahovo izručenje i izazvali 444-dnevnu talačku krizu koja je dovela do prekida diplomatskih odnosa između Irana i SAD-a.
Tijekom iransko-iračkog rata 1980-ih, SAD je podržavao Sadama Huseina. Tijekom tog sukoba, SAD su pokrenule jednodnevni napad koji je osakatio Iran na moru kao dio takozvanog “tankerskog rata”, a kasnije su oborile iranski komercijalni zrakoplov za koji je američka vojska rekla da ga je zamijenila za ratni zrakoplov.
Iran i SAD su se godinama od tada klackali između neprijateljstva i nevoljke diplomacije. Odnosi su dosegli vrhunac s nuklearnim sporazumom iz 2015., prema kojem je Iran uvelike ograničio svoj program u zamjenu za ukidanje sankcija. Ali Trump je jednostrano povukao Ameriku iz sporazuma 2018., što je izazvalo napetosti na Bliskom istoku koje su se pojačale nakon napada Hamasa 7. listopada.
