KBC Split zbog kroničnog manjka pomoćnog osoblja i rekordnog broja zaposlenika na bolovanju prvi put ozbiljno razmatra uvoz stranih radnika. Za početak planiraju zapošljavati spremačice jer, kako upozoravaju iz bolnice, na domaćem tržištu više ne uspijevaju pronaći dovoljno ljudi.
Ravnatelj KBC-a Split Krešimir Dolić za tportal kaže da je takav potez postao nužnost. “Bilo bi nerealno i neodgovorno ne razmišljati o tome jer zdravstvene zaštite ne može biti bez čistih prostorija”, rekao je.
“Definitivno smo iscrpili sve mogućnosti na domaćem tržištu rada: uporno ponavljamo natječaje na kojima se ne pojavljuju kandidati, što je očito bumerang turizma. Dodatna okolnost je povećan broj bolovanja u ljetnim mjesecima, što smo primijetili, ali nismo ovlašteni dovoditi u pitanje pa nam je sve teže organizirati rad naših službi”, dodaje Dolić.
Nedostaju im i medicinske sestre
Strane radnike već su angažirali KBC Rijeka, a dio pomoćnih poslova preko vanjskih tvrtki rješava i KBC Zagreb. Osim spremačica, splitskoj bolnici kronično nedostaju i medicinske sestre, no zasad ne planiraju njihov uvoz iz trećih zemalja zbog problema s priznavanjem kvalifikacija.
U lipnju je od ukupno 4536 zaposlenika na bolovanju bilo čak 1027 ljudi, odnosno gotovo svaki četvrti radnik. Među njima je bilo 177 liječnika, 420 medicinskih sestara, tehničara i primalja, 181 zaposlenik pomoćnog osoblja, 70 administrativnih djelatnika te 179 radnika iz ostalih službi.
U bolnici ističu da je situacija posebno zahtjevna jer KBC Split tijekom ljeta skrbi o gotovo milijun stanovnika i još oko pola milijuna turista, zbog čega je riječ o najopterećenijoj bolnici u Hrvatskoj.
Zbog velikog broja bolovanja i manjka zaposlenih mnogi liječnici i medicinske sestre ni ove godine ne mogu otići na godišnji odmor tijekom ljeta. Vodstvo bolnice zato je od Vlade zatražilo sezonsku ispomoć medicinskog osoblja, po uzoru na policiju i vatrogasce.
Jedan od glavnih razloga manjka radnika su plaće. U bolnicama priznaju da se mnogim spremačicama i medicinskim sestrama više isplati zaposliti u drugim djelatnostima, čak i kada im zdravstvene ustanove ponude najveću plaću koju mogu isplatiti.
Natječaji za medicinske sestre godinama ostaju bez dovoljno kandidata. Bolnica je, zajedno s Gradom Splitom i Splitsko-dalmatinskom županijom, pokušala privući djelatnike subvencioniranjem smještaja, no interes je na kraju bio vrlo slab.
Dio bolovanja se zloupotrebljava
Kako navode iz bolnice, nije teško zaključiti zašto. Ako netko dolazi raditi “na sezonu” u Split, logičnije je da se prihvati posla koji će mu biti više plaćen, recimo u ugostiteljstvu. Broj bolovanja pritom iz godine u godinu raste. U lipnju prošle godine na bolovanju je bilo 975 zaposlenika, a ove godine 1027.
U KBC-u naglašavaju da je velik dio tih bolovanja potpuno opravdan zbog bolesti, trudnoća, iscrpljenosti i preopterećenosti, ali istodobno tvrde da postoje ozbiljne indicije kako se dio bolovanja zloupotrebljava.
Navode primjer medicinske sestre koja se tijekom bolovanja javila na telefon u privatnom domu za starije osobe, iako je u bolnici bila prijavljena kao privremeno nesposobna za rad.
Obavljeno devet kontrola bolovanja
Spominju i zaposlenicu koja je otvorila bolovanje, a potom na društvenim mrežama objavljivala fotografije s odmora u inozemstvu. Bolnica je prijavila slučaj, ali je zahtjev odbijen uz obrazloženje da i putovanje može pridonijeti oporavku pacijenta.
Iz bolnice ističu da su im mogućnosti provjere ograničene, posebno kod dijagnoza koje je teško objektivno kontrolirati, poput bolova u leđima.
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje kažu da bolovanja ne prate prema poslodavcima, nego prema izabranim liječnicima obiteljske medicine. Dodaju da su ove godine, na zahtjev KBC-a Split, proveli devet kontrola bolovanja i u svim slučajevima utvrdili da su bila opravdana.
Moja reakcija na članak je…
