Njemački kancelar Fridedrich Merz nedavno je nakon sastanka sa sirijskim predsjednikom Ahmedom al Šarom najavio kako se planira povratak 80 posto sirijskih izbjeglica koji borave u Njemačkoj.
”U dugotrajnoj perspektivi sljedeće tri godine je i želja predsjednika al Šare povratak 80 posto svih Sirijki i Sirijaca koji trenutačno borave u Njemačkoj u svoju domovinu”, izjavio je Merz objasnivši kako su se uvjeti za povratak Sirijaca više od godinu dana nakon okončanja građanskog rata u toj zemlji osjetno poboljšali.
Istaknuo je i kako cijeni to što je sirijski predsjednik tematizirao povratak Sirijaca koji žive u Njemačkoj te tu poruku okarakterizirao kao središnju poruku njegova posjeta Berlinu.
Politička realnost Njemačke
Što najave iz Njemačke znače za Hrvatsku upitali smo europarlamentarca Stjepana Bartulicu koji smatra kako Nijemci ovaj potez najavljuju zbog pritiska javnosti i rasta AFD-a. ”To je politička realnost u Njemačkoj da CDU više ne može ignorirati ovo pitanje i zato je sada u maenstream ušla tema deportacije ljudi koji tamo nemaju osnovu više biti što se posebno odnosi na ljude iz Sirije”, kaže Bartulica dodajući da u Europskom parlamentu gdje i sam zastupa hrvatske interese trenutačno postoji solidna većina koja zastupnika i grupacija među kojima je i veliki dio EPP-a koji su također otvoreni za ovakav pristup kojeg najavljuje Merz.
”To će se sigurno odraziti i na nas. Dakle, hrvatska javnost ne želi da osobe koje su prekršile zakon ili nemaju više pravnu osobu ovdje boraviti u nedogled zloupotrebljavaju Europsku uniju. Stanje je takvo i naša Vlada će u budućnosti lakše provoditi mjere ako ih donese jer Europska unija ide u tom smjeru. Davno sam rekao da kada se gleda ovo pitanje Europa ide u smjeru Viktora Orbana, a ne u smjeru Angele Merkel”, podsjeća naš sugovornik dodajući da se u usporedbi tih dvaju smjerova Europa kreće u smjeru daleko strože politike prema migrantima.
”Premijer Andrej Plenković uglavnom ne odskače od dominantnog smjera EPP-a. TU je vrlo oprezan i nisam vidio do sada slučaj gdje je on spreman trošiti politički kapital i proturječiti velikima tako da će on i po ovom pitanju slijediti ono što rade drugi. Ako Njemačka ide u tom smjeru i Plenković će postati jastreb oko migranata posebice ukoliko to Europska unija bude tražila. Dakle, on nije u tom smislu lider nego slijedi druge”, smatra Bartulica dodajući da mi imamo puno manji broj migranata za razliku od Njemačke jer kod nas nisu ušli tako naglim intenzitetom već se uglavnom naša statistika odnosi na strane radnike prisutne na tržištu rada koji nešto doprinose za razliku od onih u Njemačkoj koji postanu opasni kriminalci po njemačkim gradovima kada im se odbije zahtjev za azil.
Moramo prepoznati hrvatski interes
”Mi još hvala Bogu nemamo u toj mjeri problem, ali s obzirom da Plenković slijedi takozvani Pakt o migracijama to znači da se raspoređuju po cijeloj EU mi u skladu s time moramo izraditi te centre i slično, a javnost je protiv toga”, smatra Bartulica koji drži da je Njemačka napravila odluku da naglo primi migrante iz Sirije. No, on misli kako se Pakt o migracijama ne odnosi na to da Hrvatska mora primiti te izbjeglice, već se on odnosi na one koji su kasnije dolazili.
”Uglavnom ili u Grčku, ili u Italiju ili u Španjolsku onda se po tim uvjetima pazite u ime solidarnosti raspoređuju po svim zemljama članicama. Orban je to odbio ne sudjeluje u tome i kažnjen je. Europski sud je donio odluku gdje Mađarska mora plaćati dnevne kazne jer ne sudjeluje u tome. Hrvatska nije to učinila pa smo dužni primiti određeni broj. No, to je po meni lažna solidarnost jer solidarnost mora biti u slobodi, a ne nešto nametnuto od Bruxellesa. Zloupotrebljava se princip solidarnosti. Ona nije prava ako ne pristanete u slobodi”, objašnjava Bartulica koji ujedno drži kako naša vlada želeći izvući maksimalna sredstva još od postcovid financiranja ne ulazi u sukobe oko drugih pitanja već slije
dimo smjerove što je vjerojatno Plenkovićeva računica. ”Zbog novaca će on šutjeti i poštivati ostale odluke. To je ta računica. Mislim da moramo imati umijeće da prepoznajemo što jest u hrvatskom interesu i što nosi neke benefite, a što nije i gdje je potrebno proturječiti lažnim autoritetima u Bruxellesu što ne vidim sa hrvatske strane”, zaključuje Bartulica. Što točno planira Hrvatska nakon spomenutih najava iz Njemačke upitali smo i MUP čiji odgovor objavljujemo po dospijeću.
Inače u Hrvatskoj prema dostupnim podacima boravi 200-tinjak sirijskih državljana koji su u našu zemlju stigli kroz europski program preseljenja. Uglavnom se radi o višečlanim obiteljima na čijoj se integraciji u hrvatsko društvo sustavno radi. Nakon pada režima Bashara al-Asada Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo je odluku o privremenom zamrzavanju zahtjeva za azil sirijskih državljana dok se ne procijeni sigurnosna situacija u Siriji, a najnovija izvješća kako u Hrvatskoj tako i cijeloj Europi bilježe rasprave o organiziranom povratku izbjeglica u domovinu nakon stabilizacije uvjeta. Sirijci su dugo bili među najbrojnijih skupinama tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj, ali je u posljednje vrijeme i taj broj počeo opadati.
