“Policija je izgubila kontrolu u nekim gradovima”, izjavio je francuski ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez, aludirajući na vikend obilježem valom nereda i pljački u Parizu, Lyonu i Marseilleu. Priznaje, policija nije u dovoljnoj mjeri predvidjela razvoj događaja. Ponudio je ostavku, ali predsjednik Emmanuel Macron želi da ostane na dužnosti. Neredi su počeli prošlog mjeseca prosvjedima učenika zbog uvjeta u školama, no s vremenom su se proširili i obuhvatili mnogo širi raspon nezadovoljstava. U subotu je na ulice izašlo više od pola milijuna ljudi, no prosvjedi su se na nekim mjestima pretvorili u nasilje.
Zapaljene su javne zgrade i vozila, a trgovine opljačkane. Jedan od najtežih incidenata bilo je paljenje povijesne gradske vijećnice u Limogesu, gdje se požar proširio na gornje katove i krov, a toranj zgrade se urušio. Dosad je uhićeno više od 2.000 osoba, dvije su smrtno stradale i mnogo je ozlijeđenih. Ministar pravosuđa izjavio je da se sigurnosne službe „ne obračunavaju učinkovito s krajnjom ljevicom” dok francuska vlada održava hitan sastanak. Nasilni prosvjedi koji su ponovno eskalirali u Francuskoj tijekom vikenda su se proširili i na Italiju. U Milanu je došlo do sukoba prosvjednika i policije. Izgrednici su razbijali izloge, pljačkali trgovine i uništavali imovinu, a policija je intervenirala suzavcem i vodenim topovima.
Neredi u Milanu počeli su u subotu, tijekom prosvjeda protiv visokih životnih troškova, a nastavili su se u nedjelju. Talijanska premijerka Giorgia Meloni sazvala je hitan sigurnosni sastanak te izjavila da su „huligani iskoristili prosvjede kako bi posijali kaos”. Tko stoji iza prosvjeda koji tresu Europu, je li kriva krajnja ljevica te kako bi se ovaj kaos mogao završiti, govori nam nekadašnji veleposlanik u Parizu, Mirko Galić.
BREAKING:
Inspired by France, young second and third-generation migrants started looting stores in Milan, Italy around 2 hours ago.
International mainstream media isn’t showing just how bad things are in Europe. https://t.co/ngDVLvDpj2
— Visegrád 24 (@visegrad24) October 18, 2026
Galić: ‘Situacija je izmakla kontroli’
“Prosvjedi su prije tri tjedna počeli kao nenasilno izražavanje nezadovoljstva mladih, tinejdžera, stanjem u školama. Vlast je to shvatila olako. Međutim, djeca nisu odustala od svojih zahtjeva. Pridružili su im se najprije studenti, a potom i odrasli. No, kao što je u Francuskoj uobičajeno, priključili su se i oni koji ne pripadaju tom društvu, odnosno oni koji se pridružuju samo kako bi zadovoljili neke svoje potrebe. Pljačkaši se uključuju i kada Francuzi slave sportske pobjede. To je jedna socijalna kategorija koju čine siromašni, ali ne samo oni nego i protivnici sustava koji žele urušiti sam sustav, njegove vrijednosti i simbole, poput gradske vijećnice.
Naravno, priključile su se i političke stranke. Logično je misliti da je riječ o krajnjoj ljevici, iako je upitno što se danas pod tim pojmom podrazumijeva jer su razlike između krajnje ljevice i krajnje desnice postale manje oštre. No, ako se stranka Nepokorena Francuska ubraja u krajnju ljevicu, moguće je da ima interes predstaviti Mélenchona kao branitelja vrijednosti za koje se prosvjednici bore, a to su nepravedna raspodjela bogatstva, prevelike socijalne razlike, pad životnog standarda i loši uvjeti u školama. Došlo je do velikog socijalnog raslojavanja kakvo u Francuskoj i drugim europskim državama nikada prije nije postojalo. Nezadovoljstvu mladih stanjem u školama pridružili su se oni koji su nezadovoljni stanjem u društvu i državi, ali i oni koji imaju vlastite interese i love u mutnom, razbijaju trgovine i kradu vrijednu robu, nastojeći tako riješiti neke svoje socijalne frustracije.
Mislim da se sve to udružilo i da je situacija izmaknula kontroli vlasti. Vlast je podcijenila prosvjede. Mislila je da će malo izgrditi učenike te pozvati na odgovornost roditelje i nastavnike. Međutim, prosvjedi traju već tri tjedna, sve su masovniji i šire se u druge države. Portugal je po tom pitanju nepredvidiv, a Belgija bi mogla postati novo bojište. Bruxelles ima svoju tradiciju prosvjeda. Ondje je sjedište Europe, koja snosi dio odgovornosti za probleme koji se pojavljuju. Čini mi se da se u Francuskoj, s jedne strane, izražava francuski mentalitet. Francuzi vole izaći na ulice, ali istodobno dolaze do izražaja i europski problemi. Europska unija preuzela je dio ovlasti od nacionalnih država, a pritom nije uspostavila dovoljno snažnu europsku vlast koja bi mogla upravljati sudbinom Europe”, kaže nam Galić.
The French Limoges City Hall, inaugurated in 1883, survived two world wars but didn’t survive “multiculturalism”
https://t.co/r52FY8KmE7
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) October 18, 2026
‘Ugroza za same temelje poretka u Europi’
Napominje, teško je reći kako će se ovo razriješiti. “Prosvjedi bi se mogli proširiti i ugroziti same temelje poretka u državi i Europi, a moguće je i da se pronađe neko neočekivano rješenje, svojevrsni deus ex machina. Bio bih sretan kada bi se nasilje zaustavilo. Je li to moguće? Macron je sinoć obećao naciji da će se pozabaviti problemima mladih jer ih sada razumije bolje nego prije tri tjedna. Smatra da su njihov bijes i tjeskoba zbog neizvjesne budućnosti razumljivi, a istodobno je obećao beskompromisnu borbu protiv nasilnika. Čini se da je to dobar okvir za rješavanje problema, ali sada treba prijeći s riječi na djela.
Postavlja se pitanje zašto je u tome uključena samo policija, i to s nedovoljnim brojem ljudi. Građani i ostali kritičari optužuju vlast da je izgubila kontrolu nad događajima. S druge strane, kada se nasilju prosvjednika pridruži nasilje države, posljedice mogu biti tisuće uhićenih i tisuće ozlijeđenih. Umjesto rješavanja problema, u javnosti se tako stvara dodatno nezadovoljstvo zbog nasilja koje je gotovo postalo legitimno, ali i zbog vlasti koja se s njim ne zna nositi”.
🇫🇷 Footage from central Paris today amid intense rioting across France. https://t.co/Q8YnbJmh2a
— Europa.com (@europa) October 17, 2026
Vjetar pušte u leđa Le Pen s dvije strane
Važna stvar koju treba imati na umu jest da se za šest mjeseci održavaju predsjednički izbori u Francuskoj. U Elizejsku palaču uselit će se netko drugi, a ovo bi moglo povećati izglede Marine Le Pen da se predstavi kao kandidatkinja reda i poretka. “Ako je Mélenchon kandidat promjena, ona je kandidatkinja reda i poretka, što u ovakvoj situaciji nereda mnogima može djelovati privlačno. Vjetar joj puše u leđa s dvije strane. Ne mora se previše truditi kako bi postala predsjednička kandidatkinja koja obećava uvesti red u državi. Krajnja desnica oduvijek se, na neki način, zalagala za snažnu državu. Marine Le Pen već je najavila da bi takva država trebala prestati uplaćivati novac u europsku blagajnu te smanjiti ovlasti europske birokracije u korist nacionalnih država.
Takav pristup trenutačno nailazi na odjek u Europi. Prosvjedi dodatno povećavaju njegovu važnost, snagu i težinu. To bi moglo donijeti više koristi Marine Le Pen nego Mélenchonu, koji se predstavlja kao revolucionar spreman obračunati se s kapitalizmom. Ovo je svojevrsna lutrija, ali lutrija na kojoj Marine Le Pen dobiva sve veće izglede da u trećem pokušaju prijeđe ciljnu crtu i postane prva žena na čelu Francuske. Mélenchon bi od svega toga mogao imati manje koristi. Opsjednut je predsjedničkom vlašću, zbog čega je napustio Socijalističku stranku, no, poznavajući Francusku, ne čini mi se da ima realne izglede da u četvrtom pokušaju bude uspješniji. Nema dovoljno snažnu društvenu bazu koja bi bila spremna podržati njegov radikalni socijalni projekt, kojim bi se promijenili odnosi u raspodjeli političke moći i novca. S druge strane, Francuska ima tradiciju socijalne države, no u posljednja dva desetljeća odustala je od nekih institucija koje su pogodovale siromašnima. Istodobno su se znatno povećale socijalne razlike između siromašnijeg i bogatijeg dijela stanovništva. Takve razlike faktor su koji bi mu mogao ići u prilog”, zaključuje Galić.
