Dok traje obnova stonskih zidina koje su već prohodne duže od 5,5 kilometara te su tako, nakon Kineskog zida, najduže zidine na svijetu te uz 40-ak kula i više tvrđava povezuju Ston i mali Ston, potiho se priprema obnova jednako spektakularnog lijepog i vrijednog središta Stona. Konkretnije ispred zgrade Općine Ston već dulje vrijeme traju arheološki istražni radovi o kojima ovisi budući izgled mjesta i turistička budućnost istoka Pelješca.
U odnosu na aktualno stanje, centar Stona će u konačnici izgledati vrlo slično kao u zlatno doba Dubrovačke Republike, o čemu nam je više otkrio Vedran Antunica, načelnik Općine Ston koja je suinvestitor u ovom projektu.
OPREZNO S ROKOVIMA
“Projekt ne obuhvaća samo parcelu ispred zgrade Općine nego cijeli trg i prostor od hotela do crkve sv. Vlaha, a trebao bi sačuvati i prikazati povijest, ali i ukazati na budućnost. Naša ideja je da taj trg, kao centar Stona, bude mjesto bez vozila a s klupama, prirodnim zelenilom i svim pratećim sadržajima ugodnog življenja. Želimo da to bude svjedočanstvo povijesti i sigurna pješačka zona“, kaže Antunica dodavši kako to ne uključuje nikakve velike zahvate nego spašavanje kamenih zidova na ulazu u Ston kakav je nekad bio, s tim da će se prostor ispred crkve sv. Vlaha dodatno oplemeniti.
„Revitalizirat će se i prostor kod konobe ‘Baća’, gdje su nekad bili fontana, kameni most s voltima i ulaz u Ston. Voljeli bismo, ako postoji mogućnost, revitalizirati i kameni most prema Solani pa da, uvažavajući protok vremena, ulaz u Ston bude kao u doba Republike. Bit će to nova atrakcija, ali moramo još ispoštivati preostale istražne radove. Ali, ‘nonsens’ je da je prije 20-ak godina tuda provedena kanalizacija i da su obavljeni istražni radovi. Ako je nešto i bilo, s prolaskom kanalizacije je- nestalo! Istražni su radovi rađeni ispred Konzuma i Pošte, a sad su ispred Općine i smatram da je nepotrebno raditi dodatna istraživanja da bi se zadovoljila forma. Stručnjaci moraju dati završne nalaze za taj prostor, a ako se radi o objektu za koji nije nužna građevinska dozvola, nego tek suglasnost konzervatora- a to su radovi, odnosno nabava male vrijednosti- znači da možemo početi raditi već od trenutka ishođenja suglasnosti konzervatora. Ovo je posao od više godina i rok je teško reći osim: da postoji suglasnost, vjerujem da bi se već sutra počelo raditi“, oprezan je u najavi Antunica.
CENTAR STONA U NOVOM RUHU
Glavni projekt uređenja trga vode arhitekt Matko Vetma i njegov ured ‘Studio Vetma arh’. Već su projektirali južni i istočni potez stonskih zidina i tvrđavu Veliki Kaštio. Za svoj projekt Vetma kaže da mu je namjera potaknuti razmišljanja i dati smjernice zajedničkog stava o uređenju i sadržaju vrijednog, ali danas neartikuliranog prostora kao najvažnijeg dijela svakog grada:
“Istražni arheradovi sustavno su provedeni ispred zgrade Općine, sve do Velikih ili Vrata od Polja prema istoku te do zapadnog zida iza fontane. Za prvu je fazu 2021. u sklopu uređenja Trga Kralja Tomislava naručitelj bila Općina Ston i utvrđeni su ostatci južnog gradskog zida s ulazom i predziđem, loža i Kula od sata. No, nije utvrđen položaj Vrata od polja s mostom ni njihov odnos s ostalim elementima, što je definirano u drugoj fazi istraživanja 2023-2024. od terase ispred zgrade Općine do gradske fontane, te od fontane do spoja s ostatcima južnog gradskog zida i tri kule na zapadu. Južni je potez stonskih zidina povijesno uključivao i glavna tj.Velika ili Vrata od polja s mostom, bastion Torjun i pet kula. Unutar grada su uz gradski zid bile loža i pristupne stube do ophoda, što potvrđuje i niz arhivskih izvora. Preostaje utvrditi položaj gradskih vrata s mostom, definirati ostatke predziđa i bastiona Torjun, te dokumentirati, očistiti i za ponovnu uporabu popločati taj plato originalnim i novim kamenom“, kaže Vetma i dodaje da se dio platoa ispred Općine uz inkorporaciju nalaza gradskog zida s ostacima kule i pločnika, planira popločati u dvije razine. Uređenjem se planira prezentacija zidova Kule od sata do visine platoa te uređenje njezinih očuvanih elemenata. Predlaže se i da se objekt i plato uz butigu te Gradska vrata prenamijene u malu gradsku kavanu s vizurom na središnji trg, Knežev dvor i crkvu sv.Vlaha. Kako kaže Vetma, arheološki ostatci i nalazi u zoni gradskog zida uklopit će se u novu, obogaćenu sliku trga tako da jasno prikazuju povijesni okvir grada s trasom srušenog zida na način da ne poremeti geometriju uspostavljenu njegovim nestankom i da ne predstavlja barijeru protoku kroz grad.
Time će plato ispred općine postati dinamični prostor, a dio gradskog zida s južnim ulaznim vratima vraća se temeljem arhivskih i nalaza arheoistražnih radova u izvornu funkciju. Za bolje i učinkovitije osvjetljenje, elektrokabeli iz zraka odlaze pod zemlju, a prema posebnom će se projektu izvesti i rasvjeta bez nepotrebnog svjetlosnog zagađenja. Utvrđen je i mogući položaj visokih stablašica, a sadnja novih biljnih vrsta svakako će se obaviti na način da se zadrže zatečene kvalitetne biljne vrste. No, zanimljivo će biti rješenje oborinske odvodnje jer je nivo okolnih rječica i potoka te nivo oscilacije plime i oseke značajno viši u odnosu na izvorne nivoe gradskih trgova koji su prije 500 ili 700 godina u izvornom popločenju bili dosta niži od razine mora danas. Kako god, bit će nužno uz gradske trgove osigurati upojne bunare koji će u slučaju jakih kiša i pljuskova prikupiti ‘višak’ oborinske odvodnje kako gradski trgovi ne bi poplavili.
NOVA OTKRIĆA
Svi projekti su realizirani uz angažman, sredstva i skrb Društva prijatelja dubrovačke starine. Voditeljica arheoloških istraživanja bila je arheologinja Nela Kovačević Bokarica, a u stručnoj su ekipi bili arheolozi Maris Mesarić i Nikolina Vodopić te geodetski i arheološki tehničari Jure Taslak i Antonio Kovačević. Za stručni nadzor je zadužen Konzervatorski odjel u Dubrovniku te arheolozi dr.sc. Zehra Laznibat i Marta Perkić, povjesničar umjetnosti dr.sc. Antun Baće te magistrica historije i arheologije Eva Žile.
“Javnosti su prezentirani rezultati svih arheoistraživanja provedenih 2021.-2024. na lokaciji od tvrđave Veliki kaštio do gradske fontane i dalje ka zapadu do gradskog zida i tri kule. Obavljena su da bi se upotpunile spoznaje o funkcioniranju južnog dijela stonske fortifikacije, a za potrebe izrade projektne dokumentacije i uređenje Trga kralja Tomislava. I taj je lokalitet dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline Stona s utvrdama i zidinama. Utvrdili smo da su Velika ili Poljska vrata bila dvostruka (unutarnja i vanjska) i da su se nalazila u gradskom zidu i predziđu. Ispred njih je bio jarak, preko kojeg je prolazio most, spojen s vanjskim vratima pomoću pokretnog dijela, a komunikacija od unutarnjih do vanjskih vrata bila je popločana“, kaže arheologinja Kovačević Bokarica te podsjeća da su istraživanjima uz gradska vrata pronađeni i ostatci Kule sata, a s unutarnje strane južnih zidina pronađeno je stepenište kojim se pristupalo ophodu i loži koja je bila ribarnica. Uz gradska vrata se nalazio i četverokutni bastion Torjun nad čijim je ostatcima u 19. stoljeću sagrađena zgrada Općine“, kaže naša sugovornica dodavši više o rezultatima arheoloških istraživanja.
“Iz arhiva je poznato da izgradnja južnog zida s gradskim vratima i kulama kreće početkom 15. stoljeća, a početkom 16. stoljeća izgradnja predziđa pred gradskim zidom, počevši od kule Minčete sve do neposredne blizine tvrđave Veliki kaštio. Predziđe se sastojalo od visokog širokog nasipa ograđenog zidovima prema vanka i unutra. Tim je radovima bolje definirana i gradska fontana koja se nalazila uz južni gradski zid. Povijesni izvori kažu da je izgrađena 1581., odnosno kad je dovedena voda u Ston. Arheološkim su istraživanjem, osim povijesnih struktura, pronađeni i brojni pokretni arheološki nalazi iz kasnog srednjeg te novog vijeka. Većinom su to ulomci keramičkih posuda, gdje prevladava glazirano stolno posuđe za služenje i konzumaciju jela i pića, dok je u znatno manje prisutno neglazirano kuhinjsko posuđe za kuhanje i pečenje“, kazala je.
NE TREBA TRAŽITI KRIVCA
Široj je javnosti manje znano da je bivši čelnik DPDS-a Niko Kapetanić osobno inicirao uređenje centra Stona. Iako već četiri godine nije u vrhu DPDS-a, još se živo sjeća ideje da se prezentira porušeni dio južnih i većeg dijela istočnih zidina, od kule Barabanata do tvrđave sv. Jeronima (Veliki kaštio) i od nje ka Arcimunu. Prvo je obnovljen zapadni dio na metar visine i prikazani su temelji tri srušene kule. Također, prezentiran je most, jarak, gradska Vrata od zamirja… Napravljen je jarak od Kaštela, kako kaže Kapetanić, da bi ljudi shvatili kako je bio izvan stonskih zidina te je iz grada ka njemu vodio most kojem su našli drvene potpornje, ali se konzervatori nisu usuglasili s tom obnovom.
Prisjeća se da su u porušenom južnom bedemu pronađena vrata i obnovljen je dio južnog bedema, a DPDS je prihvatio investirati u tu obnovu. Otkriveni su temelji Kule od sata i Vrata od polja, te vrata kroz predziđe. Ušlo se kroz gotički zid i otkrivena su još jedna vrata te je odlučeno da se to prezentira tako da zid podigne gdje može, a gdje ne može, da se ‘prikaže u podu’, kako je u Portu učinjeno sa srušenom Kulom od ribarnice ili ostacima Kule od Pila na ulazu u Grad, da se ne ometa život kakav je u međuvremenu nastao. Cilj je bio, kaže, prezentirati cijeli kompleks zidina, od Arcimuna do Barabanata, preko Kaštela i ulaza u općinu koja je građena na južnom predziđu. Riješilo bi se i pitanje ulaza u Općinu.
“Ali, još je jedna važna stvar za Ston i dubrovačku kulturu: to je ona česma (fontana) s natpisom u kojem se spominju vlastela – u jadnom je i zapuštenom stajanju, ali je natpis čitljiv. Predložio sam da je u projektu prezentiramo i vratimo u kontekst, obnovimo pola metra-metar gradskog zida, jer joj se nije moglo doći ‘iza leđa’, kao danas. Bila je u zidu i mogao si samo natočiti vodu, ali nisi mogao ući iza. Htio sam da se vidi kako je bilo, da je zid srušen. Projektant je to riješio i još je trebalo spojiti s postojećim zidom kojeg smo obnovili. Bilo je iz svih mogućih razloga jasno da je to nužno jer ne rekonstruiramo porušene zidove, nego samo prikazujemo gdje su bili. Imali smo i probleme s konzervatorima: iznenadio sam se kad su predložili, kad smo napravili vrata kod ‘Bače’, da se to sve zatrpa i ne prikazuje! Srećom, Ministarstvo to nije prihvatilo. Bio je i prijedlog da se ne radi jarak oko Kaštela, da se zatrpa iako je sve bilo napravljeno i definirano! A to je trebalo napraviti te bismo imali lijepo prezentirane ostatke predziđa. Razvojem topova pokazalo se da gotički zid nije dovoljan pa su sa zapada i juga rađena debela predziđa, a između prolaz, što je zahtjevno prezentirati. I na kraju je to sve arheološki i projektantski riješeno, a kad se zatražila dozvola projekta, konzervatori su uvjetovali još novih sonda… Danas je mjesto razrovano. Može se hodati, ali nije prezentirano“, izjavio je Kapetanić dodavši kako je DPDS naručio projekt uređenja Stona uz izgled prije 300 godina.
„Sačuvano je 80-90 posto starog pločnika trga, a ako se razina spusti za 10-20 centimetara, ništa se ne mijenja u životu Stonjana, a dobili bismo izlizani, stari, kameni pločnik i osjećaj kao da ste na Stradunu. U ovakvim projektima nema zidova nego su površine i sve treba vidjeti u odnosu na sačuvane kuće i crkvu sv. Vlaha. Važna su pitanja kanalizacije i oborinske odvodnje: kod ‘Baće’ smo našli staru odvodnju koja je išla u jarak i more. Po otkopavanju jarka, oborinske vode opet otječu u more. Sve se može riješiti i izvedivo je, a kao građanin pitam komu je blokada u interesu? U DPDS-u sam se borio za kulturu, ideološke podjele rade oni što ne znaju stvarni posao pa od toga žive. Iskreno kažem: imao sam podršku i dobro surađivao i s našom ministricom Dubrovkinjom. Podržala nas je da se ne zatrpa zid i da bude jarak. Naši su stavovi prihvaćani i sve se realiziralo preko Konzervatorskog odjela. Mi smo bili za to da se prihvati i stav lokalnih ljudi, da se još načine male sonde koje nisu skupe, ali se stalo, a prevažno je i stoga što je Ston imao impozantne bedeme. Najljepši dio je srušen, ali ne i Kaštio kojeg smo sad uklopili, Koruna će se završiti, to su naše najljepše tvrđave. Našli smo zid ispod jarka i zid što ide ka kuli Bat i Solani. Kad su radio jarak oko Kaštela, našli smo duboko pod vodom temelje zida, a kad bismo sad raskopali cestu za Orebić i Hodilje našli bismo Vrata od mora. Ali, bitno je da smo krenuli dalje, da pokažemo impozantnost tog sklopa“, kazao je Kapetanić zaključivši – ne treba traži krivca nego način da se sve pokrene.
