Ekspanzija obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini posljednjih godina otvorila je polje duboko sumnjivih praksi, u kojem se, prema tvrdnjama iz sektora, peru milijarde maraka. Dok se godinama čeka puna primjena modela tzv. prozjumera – potrošača koji istovremeno i proizvodi energiju – sustavno ih blokiraju upravo oni koji kontroliraju elektroenergetsku mrežu.
Pionir iz Pecke: Pet godina čekanja
Boro Marić iz sela Pecka kod Mrkonjić Grada prije pet godina postavio je solarne panele na objekt Centra za posjetitelje, s ciljem da višak proizvedene energije vraća u mrežu, čime bi ostvario status prozjumera – kupca-proizvođača. Iako je riječ o prvoj solarnoj elektrani u seoskoj sredini u BiH, Marić ni nakon pet godina nije dobio taj status, piše BHRT.
“Tada ništa nije bilo definirano, nitko nije znao ni očitati brojila. Danas, iako zakoni postoje, situacija je ista”, kaže Marić.
Zakon postoji, primjena ne
Iako su oba entiteta nakon višegodišnjeg natezanja usvojila zakone kojima se prozjumeri uvode u energetski sustav, napredak je zakočen – ovaj put od strane Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH. Elektrodistribucije su tvrdile da zbog nejasnoća oko obračuna PDV-a ne mogu omogućiti povrat viška energije u mrežu.
“U svibnju prošle godine UIO je jasno poručila da nema prepreka za prozjumere i da je jedino važno mjeriti količinu proizvedene energije – objašnjava Damir Miljević iz Regionalnog centra RESET. U međuvremenu je izmijenjen i pravilnik UIO, pa sada eksplicitno stoji da se PDV ne obračunava”, dakle, i taj “problem” je riješen.
Godine svjesnog zakidanja
Unatoč tome, elektroprivrede, zajedno s vladama koje su im vlasnici, godinama su opstruirale glavni cilj energetske tranzicije – omogućavanje građanima da višak obnovljive energije predaju mreži i ostvare pravo na neto obračun.
U Republici Srpskoj, elektroprivrede su tri godine zakidale prozjumere, pozivajući se na nepostojanje pravilnika, iako je Regulatorna komisija za energetiku RS utvrdila da on nije ni bio potreban. Svim oštećenima naloženo je ponovno izdavanje računa, uz naknadu za isporučenu energiju.
Krivične prijave i izostanak odgovora
Zbog ovih nezakonitosti, direktor Elektroprivrede RS Luka Petrović prijavljen je za zloupotrebu položaja i nesavjestan rad. Prema kaznenoj prijavi, Petrović i drugi odgovorni u ERS-u i nadležnim tijelima onemogućili su stotine građana da ostvare svoja zakonska prava kao prozjumeri, a višak energije koji su isporučivali bio je neplaćen i prodavan dalje.
U Federaciji još nema ni statusa prozjumera
U Federaciji BiH situacija je još lošija – iako zakonski okvir postoji od svibnja prošle godine, elektroprivrede ne dodjeljuju status prozjumera, pozivajući se na nepostojanje podzakonskih akata. Iako je FERK više puta upozorio da statusi moraju biti dodijeljeni po postojećim zakonima, do danas se ništa nije promijenilo.
“FERK umjesto da zaštiti građane, ide u susret elektroprivredama, što dodatno produbljuje rovove”, kaže Saša Savičić iz Ministarstva energetike RS.
Politički i tajkunski interesi jači od zakona
Motivi za ovu blokadu su višestruki: od straha od gubitka prihoda za mrežarinu, do čuvanja kapaciteta za „tajkunizaciju“ solarne energije.
“Mreža se čuva za moćnike koji žele kontrolirati tisuće hektara zemljišta za solarne farme, dok se građanima onemogućava ostvarenje prava”, poručuje Savičić.
Dok drugi napreduju, BiH tapka u mjestu
Za usporedbu, Hrvatska ima oko 14.000 prozjumera, Srbija oko 4.000, dok ih je u Crnoj Gori nešto manje. U BiH – gotovo ništa. Razlog? Čeka se da prvo budu “namireni” političari i tajkuni, čije su obitelji već vlasnici brojnih solarnih i vjetroelektrana.
“Vlasti u BiH vide građane kao neprijatelje energetske tranzicije, a ne kao njezine nositelje”, ističe Miljević.
Tranzicija za privilegirane
Centar za životnu sredinu BiH prati proces tranzicije i bilježi nepovjerenje građana. Prošle godine propao je projekt opskrbe 50.000 domaćinstava solarnim panelima – navodno zbog nepovoljnih uvjeta, no neslužbeno se govorilo da su paneli bili rabljeni iz Kine.
“Sve upućuje na to da se prostor za prozjumere svjesno sužava kako bi ostao prostor za velike privatne interese”, smatra Dragan Ostić iz Centra.
Poziv na hitnu reakciju
“Istovremeno se planiraju ogromni solarni parkovi, često na plodnoj zemlji, u projektima uskog kruga “odabranih”. To nije strategija – to je pogrešan put. Ako idemo prema obnovljivim izvorima, to mora biti pravedno i dostupno svima”, poručuje Ostić.
Pozvao je nadležne institucije – od UIO-a do FERK-a i DERK-a – da bez odlaganja omoguće jednostavne procedure, ravnopravan pristup mreži i poticaje za građane.
“Ovo je prilika da energija postane dostupna i demokratska. Ako propustimo ovaj voz, opet ćemo se diviti tuđim uspjesima, a ostati u vlastitom blatu”, zaključuje Ostić.