Nakon serije neuobičajenih i neugodnih slučajeva u Kaštelima, u kojima je glavata želva ugrizla više kupača, o neobičnom ponašanju ove strogo zaštićene morske životinje dr. sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pojasnio je kako se one ponašaju. Stručnjak ističe kako je reakcija kornjače prilično nesvakidašnja i oprečna njezinoj prirodnoj naravi.
Dr. sc. Pero Tutman naglašava kako kornjače u pravilu izbjegavaju bilo kakav kontakt s ljudima te da ovakvo ponašanje iznenađuje struku, piše Portal grada Kaštela.
“To mi je potpuno neobična situacija, da kornjače napadaju ljude. Nije to ponašanje koje je karakteristično za njih, one nisu agresivne jer nisu takva vrsta predatora. Hrane se sasvim drugim organizmima. One se čak ni ribama ne mogu hraniti jer su ribe puno brže od njih – pojašnjava Tutman.
Tutman: Njihov primarni obrambeni mehanizam je bijeg
Dodaje kako glavate želve u moru nemaju puno prirodnih neprijatelja, osim velike bijele psine koja je u Jadranu iznimno rijetka, te da im je primarni obrambeni mehanizam bijeg.
– One se brane tako da se ne približavaju ljudima i u pravilu bježe čim uoče čovjeka ili plovilo. Kad dođe čamac blizu njih, obično urone duboko i otplivaju dalje – navodi dr. Tutman, dodajući kako ostaje otvoreno pitanje radi li se eventualno o istoj jedinki koja je i prošle godine zabilježena u sličnim incidentima na Čiovu.
Kaštelanski zaljev nije njihovo tipično stanište za polaganje jaja
Posljednjih se godina bilježe i znaci povratka gniježđenja ovih životinja na Jadranu, što je ranije bila rijetkost, no Kaštelanski zaljev nije njihovo tipično stanište za polaganje jaja, priča Tutman.
– Inače se gnijezde na pješčanim plažama gdje mogu lako zakopati jaja, kakvih kod nas nema puno. Zadnjih stotinu godina nije bilo zabilježeno da se gnijezde u našim krajevima, no prošle su godine nađeni mladi na plaži u Lumbardi na Korčuli, a kolege iz Crne Gore pronašle su gnjezdište na plaži u Ulcinju. Je li to povezano s globalnim zagrijavanjem, zaista ne znam. Neobično je da dolaze toliko blizu obale i da pokazuju takvu reakciju prema ljudima – zaključuje dr. Tutman.
Osvrnuo se i na postupanje u ovakvim situacijama, istaknuvši da se podaci prikupljaju u bazu podataka, dok na terenu postupaju samo ako su kornjače ozlijeđene.
– Nemamo sustav na razini Hrvatske koji bi bio zadužen samo za kornjače, pa ih, ukoliko nisu ugrožene, ne diramo – dodao je.
Kupačima se savjetuje da ne pokušavaju stupiti u kontakt s kornjačom
Podsjetimo, prema dojavama čitatelja, glavata želva napala je i ugrizla više osoba na potezu od Kaštel Kambelovca do Lukšića.
Tijekom ponedjeljka tri su osobe zatražile pomoć Hitne medicinske službe u Kaštel Starom zbog ugriza glavate želve. Riječ je o dvije odrasle osobe i jednom djetetu, a sva tri ugriza dogodila su se na plaži u Kaštel Lukšiću.
Voditeljica ispostave Hitne medicinske službe Kaštel Stari, dr. Antonija Žanić naglasila je da ugriz glavate želve nije bezazlena ozljeda i da se ne radi o običnoj ogrebotini koju kupači mogu sami dezinficirati.
Kupačima se savjetuje da, ako uoče kornjaču, ne pokušavaju stupiti u kontakt s njom, ne blokiraju joj put prema otvorenom moru i svakako izbjegavaju dodirivanje životinje. Iako nema razloga za paniku, potreban je povećan oprez na područjima gdje je kornjača već viđena.
“Ugrizla je majku za bedro i nije puštala, jedna žena je morala na šivanje”. Niz “napada” kornjača na kupače u Kaštelima
Moja reakcija na članak je…