Po treći put u tri godine, Donald Trump našao se pod prijetnjom napadača. Mnoge činjenice ostaju nejasne nakon a napadač je upao u Washington Hilton 25. travnja 2026., tijekom Bijela kuća Večera Zbora dopisnika.
Kao istraga o pucnjavi se nastavljaAlfonso Serrano, RazgovorUrednik za politiku i društvo razgovarao je s Jamesom Piazzom, stručnjakom za političko nasilje na Penn Stateu, o tome što pokreće porast političkog nasilja u SAD-u i što se može učiniti u vezi s tim.
Ovo nije prvi put da se Trump suočava s političkim nasiljem. Što ističe nakon posljednjeg napada?
Mislim da događaji od 25. travnja naglašavaju koliko je ovaj politički trenutak opasan u Sjedinjenim Državama. Posljednjih nekoliko godina – svakako od 6. siječnja 2021. – SAD prolazi kroz razdoblje povećanog političkog nasilja, koje se općenito definira kao nasilje koje je motivirano politikom ili je namijenjeno prenošenju političke poruke ili postizanju političkog cilja.
Istraživači Laboratorija za istraživanje i inovacije polarizacije i ekstremizma dokumentirali su porast političkog nasilja u SAD-u posljednjih godina. Pada mi na pamet nekoliko nedavnih primjera: pobuna 6. siječnja 2021. u zgradi američkog Kapitola; višestruki pokušaji atentata na predsjednika Trumpa; smrtonosni napadi na zakonodavce Minnesote Melissu Hortman i Johna Hoffmana u kojima su umrli Hortman i njezin suprug; pokušaj ubojstva Paula Pelosija; atentat na Charlieja Kirka. U mojoj državi Pennsylvaniji, guverner Josh Shapiro bio je meta napada na guvernerovu vilu.
Što pokreće tu očiglednu pošast političkog nasilja koja pogađa zemlju?
Postoji nekoliko važnih pokretača političkog nasilja na djelu u SAD-u danas, prema mom vlastitom istraživanju i istraživanju drugih znanstvenika. Sjedinjene Države su trenutačno vrlo politički polarizirane, što znači da su Amerikanci oštro podijeljeni jedni protiv drugih po stranačkim linijama. Sumnjičavi su i neprijateljski raspoloženi jedni prema drugima, a to stvara napeto i nestabilno okruženje za politiku i javni život. To je proizvelo okruženje “nulte sume” u kojem su svaki izbori i političko natjecanje trenutak “uradi ili umri”.
Ono što mi se ističe je moralna dimenzija polarizacije u SAD-u. Svaka strana ne gleda na članove druge stranke samo kao na one koji imaju drugačiji pogled na politiku, već kao na zle ili nemoralne. Polarizirano okruženje više je normaliziralo političko nasilje. Također je ublažio reakciju javnosti na političko nasilje kada se ono dogodi. To čini vjerojatnijim političko nasilje.
Politička retorika postala je mnogo više razdorna i nasilna po prirodi. To ide ruku pod ruku s polarizacijom i pomaže daljnjoj normalizaciji političkog nasilja. Konkretno, kada političari koriste demonizirajuću ili dehumanizirajuću retoriku kako bi napali svoje protivnike – na primjer, koristeći riječi koje njihove protivnike opisuju kao podljude – to potiče ekstremizam i pomaže motivirati ekstremiste da fizički ozlijede svoje protivnike.
Dezinformacije su također važan pokretač političkog nasilja. Čini se da su brojni ljudi koji su sudjelovali u nedavnim činovima političkog nasilja bili motivirani teorijama zavjere i drugim oblicima dezinformacija, često prikupljenih s društvenih medija. Dezinformacije igraju posebno važnu ulogu u kontekstu zajednica društvenih medija, gdje su ljudi izloženi velikim količinama dezinformacija i hermetički su zatvoreni od drugih izvora koji bi mogli dovesti u pitanje njihov svjetonazor. To olakšava radikalizaciju i pokazalo se da u nekim slučajevima potiče političko nasilje.
Konačno, mislim da je važan čimbenik i trenutni napad na demokratske norme i demokratske institucije u Sjedinjenim Državama. Demokracija SAD-a doživljava pritiske koji su bez presedana u modernom dobu. To je imalo vrlo štetan učinak na povjerenje Amerikanaca u vladu, povjerenje u demokratske institucije i vrijednost same demokratske vladavine.
Moj rad pokazuje da će pojedinci koji su skeptični prema demokraciji vjerojatnije izraziti podršku ili toleranciju prema političkom nasilju.
Kako se ovaj trenutak političkog nasilja razlikuje od drugih nasilnih razdoblja u povijesti SAD-a – nalazimo li se u neistraženim vodama?
Iako SAD trenutačno doživljava uzlet političkog nasilja, to nažalost nije bez presedana. Jedan od primjera bilo bi visoko polarizirano razdoblje u 1850-im godinama uoči građanskog rata. U to doba postojala je oštra podjela između abolicionista i zagovornika ropstva. To je kulminiralo političkim ubojstvima, napadom na abolicionističkog člana Kongresa od strane člana Kongresa koji se zalaže za ropstvo i krvavim građanskim sukobom u Kansasu između oružanih skupina za i protiv ropstva.
O autoru
James Piazza je profesor političkih znanosti na Sveučilištu Penn State.
Ovaj je članak ponovno objavljen iz The Conversation pod licencom Creative Commons. Pročitajte izvorni članak.
Početkom 1900-ih, odmah nakon Prvog svjetskog rata, došlo je do još jednog porasta političkog nasilja zbog radničkih pitanja i nasilja druge generacije Ku Klux Klana.
Naposljetku, 1960-ih je bilo i razdoblje intenzivnog političkog nasilja koje je okruživalo protivljenje Vijetnamskom ratu i protivljenje Pokretu za građanska prava.
Iako postoje neke jedinstvene značajke političkog nasilja danas – naime utjecaj društvenih medija – mislim da možemo potražiti neke paralele u ovim ranim razdobljima političkog nasilja.
Zadnje misli?
Vjerujem da je apsolutno ključno da se i demokratski i republikanski političari – političari sa svih strana – ujedine kako bi osudili ovaj napad i svo političko nasilje. Politički komentatori i influenceri također mogu osuditi ovu i svaku upotrebu političkog nasilja.
Istraživanja obilno pokazuju da ono što političke elite – političari, politički čelnici, medijski komentatori, online utjecajni ljudi – govore nakon ovakvih događaja ima ogroman učinak na stavove građana. Političke elite mogu usvojiti retoriku koja ne normalizira ovakvo ponašanje.
Ako poruka dolazi iz cijelog političkog spektra, bit će mnogo učinkovitija u smanjenju stavova javnosti koji potiču političko nasilje.
