Djeca i mladih prolaze kroz probleme koje su imali i generacije prije njih, no danas je tu i mnogo dodatnih izazova, a svatko se s njima nosi na različit način. O tome kako razgovarati s mladima govorilo se na konferenciji u organizacije medijske kuće Motus Media “Velika Gorica po mjeri djece i mladih” na kojoj su djeca i odrasli govorili o problemima, željama i potrebama s kojima se djeca i mladi susreću.
Često se čuje da roditelji govore da djeca ne žele s njima razgovarati. Osobito često se to događa u tinejdžerskoj dobi. “Teško je s 14 ili 15 godina odjednom stvoriti odnos u kojem nam se djeca povjeravaju i razgovaraju s nama. To se radi puno ranije”, rekla je izvršna direktorica i predsjednica Hrabrog telefona Hana Hrpka koja je istaknula da roditelji moraju dati do znanja djetetu da su mu na raspolaganju i da mu žele pomoći.
‘Nekad je bilo više djece’
“Djeca koja često imaju puno problema su ona koja su prezaštićena. To je fenomen kojeg danas sve češće viđamo. Roditelji rade sve za njih. Djeca su to koja ne shvaćaju granice”, upozorila je te odgovorila na pitanje zašto su današnji roditelji toliko zaštitnički nastrojeni: “Nekad je bilo više djece pa je bilo i manje vremena da se roditeljima njima bave. Tu je i atmosfera da djeca moraju njegovati samopoštovanje, samopouzdanje, sliku o sebi…”
Za roditelje je izuzetno bitno prepoznati neverbalne znakove koji bi mogli biti znak za pomoć a kad je samo dio puberteta. “Možemo prvo vidjeti možemo li razgovarati s djetetom i hoće li nam se povjeriti. Ako te negativne promjene traju duže vrijeme mora se potražiti pomoć”, kazala je Hrpka. “Moramo imati poruku da se nasilje, ili bili što drugo što se događa, mora biti prijavljeno. Mora se potražiti pomoć. Ti koraci nekad djetetu neće biti dragi, ali to se mora učinit”, savjetovala je te istaknula je da dijete mora biti obaviješteno o svim koracima koje se poduzimaju.
Veliki problem je i vršnjačko nasilje koje je svake godine u porastu. “Djeca danas znaju da to ne trebaju trpjeti. Projekti, predavanja, konferencije su tome pomogli”, kazala je Hrpka te otkrila podatak da je oko 20 posto poziva na Hrabrom telefonu upravo na tu temu. “Bitno je da stalno imamo preventivne kampanje, već od vrtićke dobi, pa da znaju reagirati ako se to događa njima ili njihovim prijateljima. Da znaju da to nije ok.”
‘Današnji roditelji su jako zabrinuti’
O ovoj temu govorila je i učenica Gimnazije Velika Gorica i mentorica u Dječjem gradskom vijeću Anja Ravnjak. “Mladi se boje obratiti odraslima jer se brinu kako će to završiti. Jer njihova reakcija ponekad bude gora od samog događaja”, objasnila je.
Istaknut je potom savjet roditeljima. “Današnji roditelji su jako zabrinuti. Nije lako voditi dijete kroz izazove- nasilje, ovisnosti, društvene mreže… Jako je bitno kako se mi odrasli ponašamo. Prvo pogledajmo sebe. Ukoliko je dijete žrtva nasilje moramo se obratiti nadležnima”, kazala je Puljiz Vidović te upozorila da roditelji često ne shvaćaju razliku između sukobu među djecom i vršnjačkog nasilja. Jedno je sasvim normalan dio odrastanja, a drugo ozbiljan problem u kojeg se odrasli moraju umiješati.
“Mi smo djeci model. Oni od nas uče kako se ponašati- u prometu, kod kuće prema bračnom partneru, prema susjedima, prirodi, životinjama…. Jako puno ovisi o nama”, naglasila je Puljiz Vidović te odgovorila na pitanje kako s djecom koja o tome svjedoče preko medija govoriti o vijestima o napadima u školama “Dobro je da roditelj djetetu kaže što se dogodilo, pokazati emociju, ali ne treba ni raditi paniku od toga. Trebamo nastaviti živjeti”, savjetovala je.
