Nakon tragedije u Drnišu i ubojstva 19-godišnjeg Luke Milovca, za koje je osumnjičen višestruko osuđivani Kristijan Aleksić, sve se više otvaraju pitanja o ozbiljnim propustima pravosudnog sustava. Sada se oglasila i Udruga hrvatskih sudaca (UHS), koja je ministru pravosuđa Damiru Habijanu poslala upozorenje o, kako tvrde, velikim problemima koji godinama koče učinkovit rad sudova.
Podsjetimo, javnost je posebno šokirala činjenica da je Aleksić još 2023. bio optužen zbog ilegalnog posjedovanja oružja, da je optužnica potvrđena, ali da u dvije i pol godine nije održana nijedna rasprava. Dodatno pitanje otvorilo se oko toga zašto za njega nije bio zatražen istražni zatvor, iako je pronađeno oružje. Zbog svega je ministar pravosuđa Damir Habijan poslao inspekcijski nadzor na Općinski sud u Šibeniku, dok je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić naložio nadzor u šibenskom državnom odvjetništvu.
U priopćenju koje su uputili ministru, suci poručuju da ne bježe od odgovornosti, ali upozoravaju da sustav ima ozbiljne strukturne probleme. “Suci ne bježe od odgovornosti za svoj rad i odluke. Svaki sudac odgovara za svoje postupanje, ali se ta odgovornost mora jasno i institucionalno utvrditi kroz zakonom predviđene mehanizme”, navodi UHS.
Nabrojali mu sve
Dodaju kako političke i medijske rasprave ne smiju zamijeniti zakonske procedure. “Javni prostor i političke rasprave nisu mjesto za suđenje sucima. Za to postoje jasne zakonske procedure u kojima se utvrđuju činjenice, a ne politički dojmovi”, poručuju suci. No najteži dio njihova upozorenja odnosi se na, kako tvrde, ozbiljne rupe u informacijskom sustavu pravosuđa.
UHS upozorava da sudac koji vodi prekršajni postupak često nema uvid u raniju kaznenu osuđivanost osobe protiv koje se vodi postupak, osim u određenim slučajevima nasilja ili prekršaja za koje je moguća zatvorska kazna.
Problem je, tvrde, i sustav e-Spis. “Suci istrage nemaju mogućnost uvida u druge kaznene postupke koji se vode protiv osumnjičenika, ne mogu saznati u kojoj su fazi ti postupci niti mogu vidjeti postupanje drugih sudaca istrage protiv iste osobe”, upozorava UHS. Još ozbiljnije zvuči podatak da ni sudac koji vodi kazneni postupak nema mogućnost potpune pretrage drugih aktivnih predmeta protiv iste osobe. “Sudac koji vodi kazneni postupak nema mogućnost uvida u druge kaznene postupke koji su u tijeku, pa ne može utvrditi je li protiv okrivljenika podignuta optužnica u nekom drugom predmetu, je li potvrđena i u kojem je stadiju postupak”, navodi UHS.
Suci upozoravaju i na problem nadzora nad opasnim počiniteljima nakon izlaska iz zatvora. Kako navode, osim sigurnosne mjere zaštitnog nadzora koja traje ograničeno vrijeme, pravosuđe praktički nema ozbiljnije mehanizme praćenja osoba koje su odslužile kaznu, čak ni kada se radi o nasilnim počiniteljima. Posebno zabrinjava i činjenica da, prema njihovim riječima, ne postoji zajednička mreža upozorenja između sudova, državnog odvjetništva, socijalnih službi, probacijskih ureda i drugih institucija.
“Ne postoji kontakt mreža upozorenja između sudaca, državnih odvjetnika, djelatnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, probacijskih ureda i drugih službi preko koje bi se upozoravalo ili izražavala bojazan da bi netko nakon izlaska iz zatvora mogao ponovno počiniti kazneno djelo”, upozorava UHS.
Cijeli slučaj ponovno je otvorio pitanje funkcionira li hrvatski pravosudni sustav dovoljno brzo i koordinirano kada se radi o višestrukim nasilnim povratnicima, ali i tko bi trebao snositi odgovornost kada institucije zakažu.
