Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu potvrdio je za Radio Slobodna Europa 10. travnja da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere.
Tom mjerom tražilo se zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na temelju kojih mu je oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska.
U odgovoru za RSE navodi se kako je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu s Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog očitovanja o njegovom sadržaju.
Milorad Dodik je sredinom prošle godine pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik Republike Srpske, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prethodno poništio.
Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u siječnju 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.
Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio komentirati odluku Europskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Europa.
Istodobno, vršiteljica dužnosti agentice Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije zaprimila predmet od Suda u Strasbourgu.
Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Strasbourgu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen BiH i nakon očitovanja svih strana u postupku.
Iz Europskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je fazi Dodikova apelacija.
Što je Pravilo 39 Europskog suda za ljudska prava?
Privremene mjere pred Europskim sudom za ljudska prava mogu se zatražiti na temelju Pravila 39 Poslovnika Suda.
Riječ je o izvanrednom mehanizmu koji se primjenjuje isključivo u iznimnim okolnostima, kada postoji neposredan i ozbiljan rizik od nenadoknadive štete za neko od prava zaštićenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE-u, privremene mjere najčešće se izriču u predmetima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnositelj zahtjeva mogao biti izložen opasnosti po život ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.
Sud vrlo rijetko primjenjuje Pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o dopuštenosti ili meritumu predmeta.
U dosadašnjoj praksi Europski sud više je puta naglasio da Pravilo 39 nije namijenjeno za zaustavljanje izvršenja redovitih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u iznimnim slučajevima.
Za što je Milorad Dodik pravomoćno osuđen?
Milorad Dodik je sredinom prošle godine pravomoćno osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Na temelju pravomoćne presude, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine 6. kolovoza 2025. godine donijelo je odluku o prestanku njegovog mandata na funkciji predsjednika Republike Srpske.
Sud BiH je 18. kolovoza 2025. godine odbio žalbu njegovih odvjetnika, čime je odluka SIP-a postala konačna i izvršna.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u studenom je odbio Dodikovu apelaciju na izrečenu presudu, te dodatno pojasnio da mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. lipnja 2025. godine, odnosno danom pravomoćnosti presude Suda BiH.
Sud je također naveo da nakon tog datuma nije imao ustavno ovlaštenje za obnašanje predsjedničke funkcije.
