Tragedija u Drnišu izazvala je žestoka pitanja oko odgovornosti pravosudnog sustava za ubojstvo 19-godišnjeg maturanta. Osumnjičenom za ubojstvo mladića ovo nije prvi susret s policijom. On je 1994. godine ubio 22-godišnjaku zbog čega je dobio 12 godina zatvoru uz psihijatrijsko liječenje. A njemu je još prije tri godine policija oduzela improvizirano vatreno oružje ručne izrade i streljivo, a DORH je 2023. godine podigao optužnicu zbog izrade i posjedovanja oružja.
Postupak u tom slučaju nije počeo, a sa šibenskog suda su poslali priopćenje u kojem tvrde da su preopterećeni, navodeći kako imaju i slučajeve kojima prijeti i zastara.
Ministar pravosuđa Damir Habijan izjavio je u Saboru kako u četvrtak očekuje nalaz inspekcije u šibenskom sudu i državnom odvjetništvu te je najavio da će, utvrde li se propusti, inicirati stegovni postupak pred Državnim sudbenim vijećem i Državnoodvjetničkim vijećem.
Svi bi trebali biti prioritetni
Pitanje prioriteta pravosudnog sustava jedno je od onih koje se postavilo u ovom slučaju, jer je sutkinja šibenskog suda koja je dobila taj predmet u radu ima više od 300 predmeta, a dvije trećine su stariji ili prioritetniji predmeti. Sudac Vrhovnog suda Damir Kos je na pitanje novinarke Dnevnika Nove TV što je prioritet odgovorio da vrijedi staro pravilo: “Samo je brza pravda učinkovita pravda”.
“Načelno, u kaznenom postupku svi bi predmeti trebali biti prioritetni. Međutim, postoje neke objektivne datosti. Predmeti gdje je određen istražni zatvor, predmeti prema maloljetnicima, predmeti obiteljske zaštite – to su oni koji su po zakonu s prednošću rješavanja. Naravno, predmeti u kojima prijeti zastara isto tako prioritetno moraju biti rješavani. No, zbog toga se može dogoditi da neki predmet ostane duže”, objasnio je Kos.
Na pitanje o osobnoj odgovornosti sutkinje, kazao je: “To je moguće da postoji. Teško je govoriti o osobnoj odgovornosti bez da znate sve okolnosti – kad je došla na sud, kad je dobila predmet, kakva joj je struktura predmeta, ima li zapisničara… Čitav niz je tu okolnosti. I koliko sam, opet prema medijskim informacijama, pratio, mislim da taj sud ima deficit sa sucima kaznenog odjela”, rekao je Kos.
Tužitelj je taj koji procjenjuje
Upitan je li normalno da državno odvjetništvo dobije uhićenog čovjeka za ilegalno oružje i ne predloži istražni zatvor, Kos je rekao da su oni zasigurno znali s kim imaju posla.
“No, kad govorimo o pitanju određivanja istražnog zatvora, to je uvijek stranačka procjena. Tužitelj je onaj koji procjenjuje postoje li neki od zakonom propisanih razloga da se predloži određivanje istražnog zatvora. Jedan od tih razloga je ponavljanje kaznenog djela, ali on je ovdje bio prijavljen za činjenicu posjedovanja. E sad, morate obrazložiti zašto mislite da bi kod njega postojala bojazan od ponavljanja”, objasnio je Kos.
“Gledajte, prvo moram reći da osjećam duboko suosjećanje s obitelji i roditeljima mladoga Luke koji je tako stradao, na pravdi Boga, reklo bi se. Nema nešto što bi mi moglo, kao roditelju, i sam sam roditelj, dati bilo kakvo opravdanje da mi se dogodi nešto tako strašno. To je strašna činjenica“, rekao je Kos i dodao da kad je riječ o tome zašto se to dogodilo ni mjere koje su se mogle provesti ne bi zasigurno otklonile mogućnost da se zločin dogodi.
Ne bi otklonilo mogućnost
“Sve te mjere koje su bile u odnosu na ovog prijavljenog okrivljenika, i da je bio određen istražni zatvor, i da je proveden postupak, i da je bio osuđen, sve to skupa zasigurno ne bi otklonilo mogućnost da on počini ovo kazneno djelo koje je počinio”, rekao je.
Upitan bi li išta moglo otkloniti tu mogućnost, Kos je odgovorio da sustav ne poznaje mjeru kojom bi se nekoga zatvorilo samo zato što ga se smatra opasnim. “Od mjera koje poznaje sustav, vi ne možete nekoga zbog toga što ga smatrate opasnim zatvoriti. Nema takvog mehanizma da se nekoga zatvori”, rekao je.
Napomenuo je kako je značajan iskorak u tom smjeru napravljen 2011. godine kad je donesen Kazneni zakon, podsjetivši da postoji uredba koja govori o zaštitnom nadzoru nad osobama koje su puštene s izdržavanja kazne. “Dakle, probacijski ured tu ima određene aktivnosti i to je u zakonom propisanoj proceduri vezano na počinitelje kaznenih djela koji su bili osuđeni na kaznu zatvora od pet godina ili više, ili dvije godine ako je s elementima nasilja, ili bilo koja zatvorska kazna ako se radi o kaznenim djelima seksualnih aberacija iz određenih glava”, objasnio je Kos i dodao da sustav nema mehanizma da oduzme sloboda kretanja opasnoj osobi
Doživotni zatvor?
Vrhovni sudac komentirao je i najavu Vlade da se ide u smjeru zaštitnog nadzora nakon izlaska s izdržavanja kazne, ali i o mogućnosti uvođenja doživotnog zatvora. Istaknuo je kako je upravo doživotan zatvor jedno od rješenja.
!Doživotni zatvor jest jedno od rješenja, naravno, u određenim okolnostima on može biti propisan. Naime, podsjetit ću građane koji možda ne znaju – mi smo u našoj demokratskoj Hrvatskoj, nakon osamostaljenja, imali u jednom trenutku Kazneni zakon s propisanim doživotnim zatvorom“, rekao je i objavio kako je zakon pao na Ustavnom sudu jer je bio usvojen običnom natpolovičnom većinom, a radilo se o organskom zakonu koji je trebao imati dvotrećinsku većinu.
“Zbog toga je na Ustavnom sudu taj zakon ukinut kao takav, jedan dan prije nego što je trebala početi njegova primjena. A u izradi novog teksta zakona taj dio novi tekstopisac zakona – govorim o tekstopiscu, naravno, jer zakonodavac je uvijek Sabor, a tekstopisci su oni koji predlažu Saboru – naprosto je ispustio”, zaključio je Kos.
