Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, strelovito su rasli uvoz i trgovina rabljenim automobilima. U 2024. godini, Centar za vozila zabilježio je 64.983 nova i rekordnih 89.618 rabljenih automobila s prvom registracijom u Hrvatskoj. Loša vijest za trgovce je složenija prodaja polovnih automobila od ove godine zbog nove EU uredbe, a dobra vijest za kupce je planirani zakon kojim bi se trebale onemogućiti ili makar suzbiti manipulacije kilometražom.
Nova uredba predviđa da se prije prodaje, tehničkim pregledom ili procjenom neovisnog stručnjaka, mora dokazati kako se rabljeni automobil ne smatra otpadnim vozilom (End-of-Life Vehicle – ELV). Uvjet je to za prijepis, odjavu ili izvoz vozila u inozemstvo i odnosi se na prodaju putem digitalnih platformi ili preko ovlaštenih trgovaca, dok privatne prodaje zasad nisu na to obvezne.
Kupcima rabljenih automobila mnogo zanimljivija je vijest o zakonu koji se priprema na razini Europske unije, a kojim će se regulirati sustav praćenja kilometraže vozila. Iz Europskog parlamenta navode kako se na prostoru Unije godišnje proda više od 60 milijuna rabljenih automobila. Iznose procjenu da je manipuliranje kilometražom radi postizanja veće cijene i lakše prodaje prisutno kod 30 do 50 posto vozila u prekograničnoj trgovini. Iako se namjerno smanjivanje broja prijeđenih kilometara na brojaču izrijekom ne spominje u Kaznenom zakonu, ova se prijevara u Hrvatskoj može smatrati kaznenim djelom.
Kod starijih automobila kilometraža se nekad mehanički vraćala, a danas se to radi elektronički, preko dijagnostičkih uređaja i softvera. Međutim, pojedine europske zemlje već su uspjele suzbiti takve prijevare. Nizozemska ima ‘Nationalne auto pas‘, a Belgija tzv. ‘Car-pass‘ sustav koji bi trebao poslužiti kao ogledni primjer u donošenju legislative. Funkcionira na način da stanice za tehnički pregled i serviseri svaki put moraju očitati i evidentirati prijeđene kilometre te slati ih u bazu podataka. Sustav prikazuje povijest očitanih odometara i svih radova na održavanju vozila, a prodavatelj je kupcu dužan dati car-pass prije ili prilikom kupoprodaje. Ideja je da se svaka tri mjeseca upisuju podaci brojčanika za ‘povezana‘ vozila kako bi se umanjila mogućnost vraćanja kilometraže.
– Prva dva kriterija za procjenu tržišne vrijednosti vozila su starost vozila i broj prijeđenih kilometara. Nakon toga se uzimaju u obzir način korištenja i opće stanje vozila. Zbog načina korištenja vozila, poput taksija, rent-a-cara i slično, imamo situaciju da ti automobili godišnje prijeđu dva do tri puta više kilometara od prosjeka. Da bi na tržištu rabljenih vozila postigla bolju cijenu, vlasnici, odnosno trgovci, posežu za „usklađivanjem“ kilometraže sa starošću vozila, što kupcu pričinja značajnu štetu. Kao sudski vještak, budućim kupcima rabljenih vozila mogu samo preporučiti da iste kupuju kod ovlaštenih zastupnika i servisera. Zahvaljujući današnjoj tehnologiji, ovlašteni serviseri o svakom vozilu iz svog programa, koje je redovito servisirano kod bilo kojeg ovlaštenog servisera, imaju pohranjene sve podatke, pa tako i kilometražu – kaže Ivica Hrdalo, inženjer strojarstva i dugogodišnji stalni sudski vještak za strojarstvo, cestovni promet, procjene vozila i plovila.
I pored sumnje, običnom kupcu nije lako dokazati prtljanje po odometru. Centar za vozila Hrvatske nudi uslugu izdavanja potvrde o stanju brojača kilometara. „Kupujete rabljeni automobil? Ako je odgovor pozitivan želimo vam mnogo sreće. Sreća je uistinu nešto što će Vam najviše trebati jer svaki kupac želi platiti najmanje ono što prodavač želi prodati najskuplje. Pri tome, u želji da ostvare svoj cilj o što skupljoj prodaji, prodavači se neće sustezati da prešute pa čak i lažno prikažu pojedine podatke o vozilu”, navode iz Centra. Spomenuta potvrda može se dobiti u bilo kojoj njihovoj stanici za tehnički pregled za 2,38 eura, ali ponuda vrijedi samo za vozila koja su ranije bila registrirana u Hrvatskoj.
Ukoliko se uvozi iz druge zemlje, od koristi mogu biti ovlašteni serviseri koji imaju pristup središnjem tvorničkom računalu, kako savjetuje i sugovornik. Međutim, ukoliko raniji vlasnik, nakon isteka jamstvenog roka, redovite servise nije obavljao u ovlaštenom servisu proizvođača vozila, podatci nisu dostupni. Zbog lažiranja podataka kojima se utječe na cijenu automobila, šteta za kupca može biti od nekoliko stotina eura za jeftinija do nekoliko tisuća eura za skuplja vozila.
– Ukoliko je netko malo lošije napravio ‘posao‘, manipulacije kilometražom mogu se detektirati softverski. Gledaju se i unutrašnjost automobila, stanje volana i istrošenost ručice mjenjača, iako danas i to zna biti teško uočljivo kod skupljih i kvalitetnijih automobilskih brendova koje prodavatelji, prije stavljanja u prodaju, još i ‘ušminkaju‘. Ipak, mislim da se manje manipulira otkako je dostupna aplikacija ‘carVertical‘ – kaže Stjepan Glavinić iz Autoservisa Dubrovački automobili te savjetuje kupcima da se prije kupovine rabljenog automobila obrate pouzdanom serviseru.
Spomenuti ‘carVertical‘ je aplikacija koja se naplaćuje a nudi izvješća o povijesti automobila temeljena na podacima iz više od 900 međunarodnih baza podataka – nacionalnih registara vozila, osiguravajućih tvrtki i drugih izvora, koristeći VIN, odnosno jedinstveni identifikacijski broj vozila.
Gledajući podatke za 2.001.266 registriranih vozila kategorije M1, u prosjeku se u Hrvatskoj voze 13,37 godina stari automobili koji godišnje prijeđu oko 12 tisuća kilometara. No, prosjek kupcu ne govori ništa o stanju pojedinog vozila koji se nađe u oglasniku. Dok mali gradski auto u Dubrovniku godišnje prijeđe 5.000 do desetak tisuća kilometara, taksi vozilo ‘prevali‘ preko 20 tisuća. Dubrovački automehaničar kaže kako se kod nas auti češće servisiraju nego na zapadu, gdje nisu toliko opterećeni održavanjem jer radije kupuju novo vozilo čim starome istekne jamstveni rok.
