Argentinske zdravstvene vlasti i međunarodni stručnjaci pokušavaju utvrditi je li upravo Argentina izvor opasnog izbijanja hantavirusa koje je pogodilo kruzer MV Hondius tijekom ekspedicijskog putovanja prema Antarktici. Situacija je izazvala veliku zabrinutost jer su se pojedini putnici već vratili u svoje matične države prije nego što je potvrđena zaraza, a zdravstvene službe sada pokušavaju rekonstruirati njihove kontakte i kretanja.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Argentina ima najveću učestalost hantavirusa u Latinskoj Americi. Dodatno zabrinjava i činjenica da je argentinsko Ministarstvo zdravstva objavilo kako je od lipnja 2025. registrirana čak 101 zaraza hantavirusom, gotovo dvostruko više nego godinu ranije.
Vlasti su potvrdile da su putnici s broda bili zaraženi sojem Andes virusa, jednim od najopasnijih oblika hantavirusa koji se pojavljuje u Južnoj Americi. Riječ je o virusu koji može izazvati težak plućni sindrom, a prema podacima argentinskog Ministarstva zdravstva tijekom prošle godine bolest je bila smrtonosna u gotovo trećini slučajeva, piše Guardian. Dosad su potvrđene tri smrti među putnicima kruzera.
WHO prati putnike diljem svijeta
Jedna osoba nalazi se na intenzivnoj njezi u Južnoafričkoj Republici, dok su još tri putnika evakuirana s broda tijekom srijede. Također, jedan muškarac koji je ranije napustio kruzer naknadno je bio pozitivan na testiranju u Švicarskoj. Situaciju dodatno komplicira činjenica da su neki putnici već otputovali u druge države prije nego što je postalo jasno koliko je situacija ozbiljna.
Prema pisanju španjolskog El Paísa, čak 23 putnika iskrcana su još 23. travnja na otoku Sveta Helena. Jedan anonimni putnik rekao je kako “do prije tri dana nitko nije kontaktirao te ljude”. Dio te skupine kasnije se vratio u svoje države, uključujući Sjedinjene Američke Države. New York Times navodi kako su američki putnici trenutno pod zdravstvenim nadzorom u saveznim državama Georgiji, Kaliforniji i Arizoni, no zasad nitko od njih ne pokazuje simptome.
Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus objavio je na društvenoj mreži X da organizacija surađuje s operaterima kruzera i nacionalnim zdravstvenim vlastima kako bi pratila stanje svih putnika i članova posade: “Dodatno praćenje putnika na brodu i onih koji su se već iskrcali pokrenuto je u suradnji s operaterima broda i nacionalnim zdravstvenim vlastima”, poručio je Tedros, dodajući kako je “ukupan rizik za javno zdravlje zasad nizak”.
Kako se hantavirus širi?
Hantavirus se najčešće prenosi kontaktom sa zaraženim glodavcima ili njihovim urinom, izmetom i slinom. Prijenos među ljudima iznimno je rijedak, no upravo je Andes virus poznat po ograničenim slučajevima prijenosa među bliskim kontaktima tijekom ranijih epidemija. Zbog toga epidemiolozi sada pokušavaju precizno utvrditi gdje je došlo do prvih zaraza. Argentinske vlasti istražuju gdje su se zaraženi putnici kretali prije ukrcaja na kruzer pod nizozemskom zastavom u Ushuaiji, gradu na krajnjem jugu Argentine poznatom kao “kraj svijeta”.
Vlada Argentine objavila je da je nizozemski bračni par koji je među prvim žrtvama prije ukrcaja putovao Argentinom, Urugvajem i Čileom te razgledavao Ushuaiju. WHO navodi kako je prva smrt na kruzeru zabilježena 11. travnja, kada je preminuo 70-godišnji Nizozemac. Njegovo tijelo iskrcano je gotovo dva tjedna kasnije na otoku Sveta Helena. Njegova 69-godišnja supruga potom je avionom otputovala u Južnoafričku Republiku, gdje joj je pozlilo u zračnoj luci u Johannesburgu. Umrla je u bolnici 26. travnja.
Treća žrtva bila je državljanka Njemačke koja je umrla 2. svibnja. Među osobama koje su kasnije evakuirane s broda nalazi se i 56-godišnji Britanac Martin Anstee, vodič ekspedicije na kruzeru. Telegraph navodi kako su s njim evakuirani i 41-godišnji nizozemski liječnik s broda te 65-godišnji njemački putnik.
Klimatske promjene povećavaju rizik širenja virusa
Argentinski stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene dodatno povećavaju opasnost od širenja hantavirusa. Stručnjaci za javno zdravstvo ističu da više temperature omogućuju glodavcima koji prenose virus preživljavanje na većem broju područja, čime raste i rizik zaraze među ljudima. Dodatni problem predstavlja i duga inkubacija virusa koja može trajati od jednog do čak osam tjedana. Upravo zbog toga još nije moguće sa sigurnošću utvrditi jesu li se putnici zarazili prije polaska iz Argentine 1. travnja, tijekom zaustavljanja na udaljenim južnoatlantskim otocima ili na samom brodu.
Nakon evakuacije troje zaraženih putnika, španjolske vlasti dopustile su kruzeru nastavak putovanja prema Kanarskim otocima. Brod je prethodno bio usidren kod Zelenortskih Otoka dok su trajale pripreme za medicinsku evakuaciju, a potom je nastavio trodnevnu plovidbu prema Tenerifima.
No odluka o prihvatu broda izazvala je političke prijepore pa je predsjednik Kanarskih otoka izrazio zabrinutost zbog mogućeg pristajanja kruzera i rizika za lokalno stanovništvo.
