Za samo deset godina broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini povećan je za više od 100.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2014. godine u zemlji je bilo 640.560 korisnika mirovina.
U prosincu 2024., prema informacijama entitetskih fondova, taj je broj iznosio oko 742.000. Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, upozorava na ozbiljan problem – odnos radnika i umirovljenika izrazito je nepovoljan: 1,15 radnika radi za jednog umirovljenika.
„Jedino je u Rumunjskoj taj omjer lošiji – 1,09 radnika na jednog umirovljenika. Europski prosjek je 1,7, a neke zemlje imaju više od tri radnika po umirovljeniku. FBiH nedostaje između 200.000 i 220.000 radnika da bi dostigla prosjek EU”, kaže Smailbegović.
Ističe i zabrinjavajući trend – na jednog novozaposlenog dolaze dva nova umirovljenika, dok demografska slika dodatno otežava situaciju.
Ekonomisti naglašavaju da rast broja umirovljenika ne prati rast zaposlenosti ni ekonomske aktivnosti. Poseban problem predstavljaju povlaštene mirovine, koje se često dodjeljuju bez proporcionalnih uplata doprinosa.
„Mnoge pozicije u javnom sektoru nagrađene su enormno visokim mirovinama. To je nepravedno opterećenje sustava, nametnuto političkom voljom. ‘Obični’ umirovljenici, koji su uredno plaćali doprinose, ne smiju biti kažnjeni”, upozorava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Dodaje da problem dodatno pogoršavaju prekomjerno zaduživanje, proračunski manjkovi i nenamjensko trošenje sredstava.
Prema Federalnom zavodu PIO/MIO, mirovinu za prosinac 2024. primilo je 453.900 korisnika, uz ukupan trošak od 298 milijuna KM. Za srpanj 2025. predviđeno je 459.570 korisnika i izdvajanje od oko 384 milijuna KM, uključujući i jednokratni novčani dodatak od 71,6 milijuna KM.
U Republici Srpskoj je u prosincu 2024. isplaćeno 288.448 mirovina, dok je do srpnja 2025. broj porastao na 291.416 korisnika – od čega 233.846 živi u RS-u, a 57.570 izvan entiteta.
Smailbegović poručuje da bez sustavnog pristupa – od otvaranja novih radnih mjesta do zaustavljanja odlaska radno sposobnog stanovništva – situacija može postati neodrživa. Gavran dodaje da je jedino dugoročno rješenje pravedniji sustav, u kojem će mirovine biti dovoljne za dostojanstven život, bez podizanja dobne granice ili smanjivanja prava sadašnjih umirovljenika, pišu Nezavisne.
