Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta danas je najavio nove korake u uređenju obalnog pojasa, s posebnim naglaskom na lungomare, odnosno šetnicu od Duilova prema Stobreču.
Prvi čovjek Splita tvrdi kao su pripremljeni preduvjeti za nastavak postupka ishođenja potrebnih dozvola, a planirano je postavljanje rasvjete i izvođenje manjih proširenja na tom potezu.
“To znači da i cijeli taj potez ide u uređenje te je sve spremno za daljnji postupak izdavanja dozvola. Ondje će se postaviti rasvjeta i izvesti određena manja proširenja”, poručio je Šuta.
Šetnica između Duilova i Stobreča jedan je kapitalnih projekata uređenja istočnog dijela splitske obale. Glavna dionica duga je približno 1,7 kilometara i gradila se u sklopu projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split – Solin.
Ovdje je podignut obalni nasip unutar kojeg su položeni kanalizacijski i vodoopskrbni cjevovodi, a s predviđena je šetnicu za građane s rasvjetom, zelenilom i urbanom opremom.
“Krećemo i s uređenjem platoa POŠK, za koji je već ugovoren izvođač radova. Plato Duilovo trenutačno je u postupku ishođenja dozvole, dok se za Ježinac raspisuje natječaj za izvođača radova. Kada sve to sagledamo, cijeli obalni pojas, s projektom šetnice, dobit će kvalitetno uređen i funkcionalan prostor”, istaknuo je gradonačelnik Splita, a prenosi Dalmacija danas.
Za uređenje šetnice i plaže ranije je bilo predviđeno i ulaganje Grada Splita od približno 1,6 milijuna eura.
Optužbe za ekocid
Istovremeno s novim najavama o građevinsko zamahu valja spomenuti kako se ne slažu baš svi s idejom koja se ovdje “gura”.
U kolovozu je naš stručnjak za morsku ekologiju Pero Ugarković te splitski gradski vijećnik jasno rekao jako “Šuta planira nasuti pola Bračkog kanala kod Stobreča dok istovremeno usvaja zelene strategije!”
“Kada biste zaronili ispred Stobreča i izvadili jednog kamotočca, platili biste 1000 eura kazne jer ste izvadili strogo zaštićenu životinju. A ako Grad uništi cijelo njihovo stanište, zauvijek, dakle 1000 eura × ∞ jedinki, šteta je doslovno neprocjenjiva, a posljedica je čisti ekocid bez odgovornih,” rekao je tada Ugarković.
Ugarković se početkom listopada oštro okomio na sustav zaštite okoliša u Hrvatskoj, proglasivši ga puka formom koja služi isključivo zaštiti interesa investitora, a ne očuvanju prirodnih bogatstava. Reakcija je uslijedila nakon što je Grad Split, na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Šutom, zatražio procjenu utjecaja na okoliš za projekt nasipanja 1,08 hektara šljunka izvan Stobreča.
Ugarković je dakle taj koji se, bez sumnje, najviše protivi bilo kakvoj izgradnji na obali i konkretno je uložio žalbu na elaborat, no iako tu živi čak sedam zaštićenih vrsta ministarstvo je njegovu žalbu – odbilo.
Ističe kako se radi o potpunom uništavanju mediteranske obale bez ikakvog opravdanog razloga, pri čemu su nadležne institucije i izrađivači elaborata zatvorili oči pred stvarnim stanjem na terenu
“Kad kažem da ne postoji sustav zaštite okoliša, već isključivo sustav zaštite investitora, nimalo ne karikiram. Čim sam pročitao elaborat, posumnjao sam da izrađivač uopće nije pogledao što tamo živi. Da jest, teško bi propustio sedam zaštićenih morskih vrsta koje ondje može uočiti svaki amater, a kamoli profesionalni biolog”, poručuje Ugarković koji se i osobno uputio u Stobreč kako bi provjerio navode iz rješenja. Rezultati njegovog kratkog terenskog pregleda s običnom maskom i disalicom razotkrili su, kako kaže, porazno stanje sustava nadzora:
- Samo jedan zaron bio je dovoljan da na samom dnu pronađe i izroni dvije zakonom zaštićene vrste.
- Morska flora i fauna: Dno je prekriveno algama iz roda Cystoseira, dok iz stijena vire stotine kamotočaca.
- Zaštićene morske cvjetnice: Gotovo cijela zona predviđena za nasipanje prekrivena je zaštićenom morskom cvjetnicom Cymodocea nodosa (čvorasta morska resina).
Unatoč upozorenjima, Ministarstvo je u svom odgovoru opravdalo nasipanje tvrdnjom da navedeno stanište predstavlja samo „točkasti nalaz unutar obuhvata”, dok ostale navedene vrste u rješenju nisu ni spomenute.
I nije Ugarković jedini. U više jer navrata isticano kako je ovaj plićak, u prirodnom dodiru s kilometrima dugom obalom, predstavljao je idealno mrijestilište i stanište bogatog priobalnog života što ubrzanim građevinskim zahvatima postaje stvar prošlosti.
Hoće li Split zbilja uskoro imati sjajnu novu šetnicu uz mrtvo more?
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
LAKRDIJA OD ZAŠTITE OKOLIŠA Ugarković oštro Ministarstvu i Gradu Splitu zbog nasipanja obale u Stobreču: “Znate li što su zapravo ti ‘elaborati?'”
Poznavatelj morske biologije i promotor znanosti Pero Ugarković oštro se okomio na sustav zaštite okoliša u Hrvatskoj, proglasivši ga puka formom koja služi isključivo zaštiti interesa investitora, a ne očuvanju prirodnih bogatstava. Reakcija je uslijedila nakon što je Grad Split, na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Šutom, zatražio procjenu utjecaja
OPTUŽBE ZA EKOCID Stručnjak oštro po splitskom gradonačelniku: “Šuta planira nasuti pola Bračkog kanala kod Stobreča dok istovremeno usvaja zelene strategije!”
Naš vrsni poznavatelj morske ekologije Pero Ugarković oštrim je istupom na društvenim mrežama “udario” po gradonačelniku Grada Splita Tomislavu Šuti i njegovim planovima koje smatra čistom devastacijom. – Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta planira nasuti pola Bračkog kanala kod Stobreča, dok istodobno usvaja Strategiju zelene urbane obnove Grada Splita, u kojoj piše
STOBREČ Bila jednom jedna plaža: “Beživotna obala kao spomenik kratkovidnosti!”
Stobreč – Plaža “pod streljanom” u Stobreču, desetljećima omiljeno kupalište brojnih Žrnovčana, bila je mnogo više od mjesta za odmor, piše portal Zrnovnica.hr. Više to tvrde – nije. Njezin plićak, u prirodnom dodiru s kilometrima dugom obalom, predstavljao je idealno mrijestilište i stanište bogatog priobalnog života. Sjećat će se starije generacije
Stobrečanka napisala simboličnu pjesmu o svom mjestu: “Od kamena i borovine ostale su samo uspomene…”
STOBREČ – Mještanka Stobreča Ivana Vujinović Bilić, obratila nam se na neobičan način – pjesmom. Tako je, naime, htjela pokazati kako se do neprepoznatljivosti izmijenilo njeno mjesto. Pjesmu stoga prenosimo u cijelosti: Uspomene Od kamena i borovine ostale su samo uspomene. Daleka obala sad šetačima svira, a nama više nema onog mira.
