Nije tajna kako se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i čelnica europske diplomacije Kaja Kallas sukobljavaju po pitanju glavne riječi u kreiranju vanjske politike EU-a.
Prema važećim pravilima, za to bi morala biti zadužena potonja odnosno Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS, ESVD hrv.) na čijem je čelu Kallas. Međutim, Europska komisija sve više želi preuzeti prerogative i vanjske i obrambene politike u svoje ruke.
O tome najbolje svjedoči i najnoviji tekst medija POLITICO, za kojeg je intervju dao bivši prvi diplomat EU-a Josep Borrell.
Američki general: SAD će stati uz europske saveznike u obrani Baltika
“Prilični nered”
On je uputio svoju najoštriju javnu kritiku do sada rastuće uloge Europske komisije u diplomaciji i obrani, tvrdeći kako ona izlazi izvan svojih ugovornih ovlasti i stvara zbrku oko toga tko govori u ime Europe na svjetskoj sceni.
Borrell je rekao da su sve više preklapajuće uloge Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje, diplomatskog tijela EU-a, koje je on vodio od 2019. do kraja 2024., stvorile „priličan nered“ unutar vanjskopolitičkog aparata bloka. „Komisija ne govori u ime Europske unije; Komisija predstavlja samo Komisiju“, rekao je Borrell.
Riječ je o dosad najjasnijoj javnoj kritici bivšeg visokog diplomata EU-a zbog dugotrajne institucionalne borbe koja tinja pod predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen. Dok su se sadašnji i bivši dužnosnici privatno žalili kako Komisija stalno širi svoj diplomatski utjecaj, Borrell je prvi bivši visoki predstavnik koji tako izravno tvrdi kako je izvršna vlast EU-a, čuvar ugovora, zapravo prešla granicu utvrđenu pravom EU-a.
Poput Kallas, i on se sukobio s Ursulom von der Leyen.
Borrell se rijetko ustručavao izraziti snažna mišljenja. Često je bio otvoreni kritičar Izraela, optužujući ga za genocid i „provođenje najveće operacije etničkog čišćenja od kraja Drugog svjetskog rata“.
Borrella i dalje ljuti Komisijino posredovanje Izraelu. Istaknuo je primjer povjerenice za Mediteran Dubravke Šuice, koja se prošli tjedan sastala s izraelskim dužnosnicima samo nekoliko dana nakon što je ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar prekinuo veze s Kajom Kallas zbog izvješća da je usporedila izraelski tretman Palestinaca s Južnoafričkom Republikom iz doba apartheida.
„S kojim ovlaštenjem povjerenik ide u Izrael i kaže da se EU i Izrael vole, te da se slažu i slave ulogu Izraela u miru i stabilnosti, kada istovremeno Izrael zabranjuje ulazak visokog predstavnika EU za vanjsku politiku?“, rekao je Borrell.
Citirao je ugovor EU-a, koji navodi da Komisija „osigurava vanjsko predstavljanje Unije“, ali „uz izuzetak zajedničke vanjske i sigurnosne politike“.
Za Borrella postoji jasna razlika između vanjske dimenzije politika EU, za koju je zadužena Komisija, i vanjske politike EU, koja je u rukama nacionalnih prijestolnica.
„Komisija svakako ima politike koje imaju vanjsku dimenziju“, rekao je. „Ali to je jedno, a drugo je pretvarati se da se postavlja i definira stav Unije u ratu protiv Irana ili o izraelsko-palestinskom sukobu i drugim bliskoistočnim sukobima. Ovo nisu vanjski odnosi. Ovo je vanjska politika… ako želite utvrditi zajednički stav o vanjskoj politici, onda idite u Vijeće“ gdje zemlje članice imaju nadležnost nad vanjskom politikom.
Tjedna analiza Zorana Metera: SAD stvara NATO 3.0 i razbija europske snove; laži o ukrajinskoj pobjedi
Napetost i u obrambenoj politici
Za Borrella, ista institucionalna napetost sada se pojavljuje i u obrambenoj politici.
„Da sam danas visoki predstavnik i da sjedim za stolom gdje netko govori: ‘Izgradit ću Europsku obrambenu uniju’, osjećao bih se pomalo nelagodno“, rekao je.
To je zato što, prema njegovu mišljenju, Komisija također prekoračuje svoju ulogu u obrani, koja je, kao i vanjski poslovi, u nadležnosti zemalja članica.
Godine 2024. von der Leyen imenovala je prvog povjerenika za obranu, bivšeg litavskog premijera Andriusa Kubiliusa. U svom pismu o misiji zadala mu je zadatak izgradnje Europske obrambene unije.
To je daljnji dokaz kako je Komisija „jasno proširila volju da bude ta koja je zadužena za vanjsku i sigurnosnu politiku“, rekao je Borrell.
Teoretski, Kubilius je „samo povjerenik za obrambenu industriju“, što je u skladu s ovlastima Komisije nad politikama poput regulacije tržišta. Ali „očito to nije slučaj“, rekao je, misleći na Kubiliusovu misiju uspostave Europske obrambene unije. „To je zadatak koji ugovor daje visokom predstavniku“, rekao je, ističući sličnosti između Europske obrambene unije i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, postojećeg okvira EU za obranu i upravljanje krizama.
„Ako počnete graditi ovaj institucionalni okvir, sukob je tu, neizbježan je“, rekao je, tvrdeći da se sustav „mora razjasniti“.
Ispravno je reći da je „obrambena politika međuvladina politika. Jer to je stvarnost. Komisija se ne može pretvarati da je Pentagon u sjeni.“
Komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar – zaključuje Politico.
Rusija zatvara granične prijelaze prema EU: što se događa?
