Tko kaže da se o poduzetništvu počinje razmišljati tek nakon završetka škole? Dubrovački osnovnoškolci pokazali su upravo suprotno i dokazali da za kreativnost, poduzetnički duh i dobre poslovne ideje godine nisu prepreka.
U četvrtom izdanju projekta „Poduzetništvo u osnovnim školama”, koji provode Grad Dubrovnik i razvojna agencija DURA, sudjelovalo je 75 učenika sedmih i osmih razreda iz pet dubrovačkih osnovnih škola.
Podijeljeni u 21 tim, učenici su osmislili isto toliko poslovnih ideja, razvijali ih uz pomoć mentora i na kraju predstavili svoja rješenja.
Njihove zamisli obuhvatile su različita područja, od ugostiteljstva i turizma do zaštite okoliša, digitalnih usluga i izrade originalnih proizvoda.
Pobjednice osmislile mjesto kakvo bi mladi rado posjećivali
Prvo mjesto osvojio je tim „Nakarata” iz Osnovne škole Marina Držića, koji čine Laura Obradović i Tonka Borovina.
Njihova pobjednička ideja temelji se na prostoru za druženje mladih, svojevrsnom kafiću i baru u kojemu bi se moglo sudjelovati u pub-kvizovima, igrati društvene igre, pjevati karaoke i kvalitetno provoditi slobodno vrijeme.
Umjesto klasičnog ugostiteljskog objekta, osmislile su mjesto koje bi povezivalo zabavu, druženje i zajedničke aktivnosti.
Upravo je takva ideja prepoznata kao najbolje razrađen poslovni koncept ovogodišnjeg natjecanja.
Od platnenih vrećica do servisa za čišćenje
Drugo mjesto osvojio je tim „Draw It” iz OŠ Marina Getaldića.
Učenici su osmislili posao dizajniranja i oslikavanja platnenih vrećica koje bi kupci mogli personalizirati vlastitim crtežima, porukama i drugim motivima.
Time su spojili kreativnost, praktičnu uporabu proizvoda i mogućnost stvaranja predmeta prilagođenih željama kupaca.
Treće mjesto pripalo je timu „Vrijedne ručice” iz OŠ Ivana Gundulića, koji je razradio poslovnu ideju servisa za čišćenje.
Posebno priznanje za najbolju prezentaciju osvojio je tim „ReBursa” iz OŠ Mokošica, čija se zamisao temelji na proizvodnji torbi od recikliranih materijala.
Mladi razmišljali i o čišćenju mora te recikliranju plastike
Među 21 predstavljenom idejom našlo se mnogo zanimljivih prijedloga koji pokazuju koliko pozornosti osnovnoškolci posvećuju okolišu i održivom razvoju.
Primjerice, tim „RePlast” razradio je ideju proizvodnje novih uporabnih predmeta od odbačene plastike, uključujući posude i organizatore.
Projekt „EcoDiving” spojio je ronjenje s brigom za čistoću mora, zamišljajući ronilački klub koji bi se uz rekreaciju bavio i zaštitom podmorja.
Bilo je i ideja povezanih s dubrovačkom turističkom ponudom. Učenici su osmišljavali slastičarnice, restorane, suvenire nadahnute gradskom baštinom, usluge opskrbe jahti i druge djelatnosti.
Neki su se okrenuli digitalnom svijetu pa su među prijedlozima bili i personalizirani proizvodi te digitalni planer prehrane i vježbanja.
Nisu samo zamišljali, nego i učili kako nastaje posao
Projekt nije bio zamišljen kao natjecanje u tome tko će smisliti najneobičniju ideju.
Učenici su tijekom radionica učili kako se poslovna zamisao razvija u konkretan model, kome je određeni proizvod ili usluga namijenjena, koji su mogući troškovi i na koji bi se način ostvarivali prihodi.
Koristili su metodologiju Platna poslovnog modela (Business Model Canvas), a svoje su projekte potom predstavili na završnom natjecanju.
Na taj način dobili su priliku vježbati timski rad, javni nastup, kreativno razmišljanje i rješavanje praktičnih problema.
Možda se među ovim idejama krije budući veliki posao
Iako su predstavljeni projekti zasad školske poduzetničke zamisli, a ne već osnovane tvrtke, iskustvo koje su učenici stekli moglo bi biti vrijedno za njihove buduće obrazovne i profesionalne odluke.
Posebno je zanimljivo što su mnogi inspiraciju pronašli upravo u gradu u kojemu žive, njegovim potrebama, turističkoj svakodnevici i prirodnom okolišu.
Dubrovnik je tako dobio još jednu generaciju mladih ljudi koji su pokazali da znaju prepoznati problem, ponuditi rješenje i predstaviti vlastitu ideju.
A tko zna, možda će se neke od danas školskih zamisli za desetak godina pretvoriti u prepoznatljive dubrovačke poduzetničke priče.
Moja reakcija na članak je…
