Veleposlanik Alexander Darchiev raspravlja o izgledima za odnose sa Sjedinjenim Državama
Odgoda rusko-američkog summita na neodređeno vrijeme, koji se trebao održati u Budimpešti, dovela je do sugestija da je zamah sa sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina u kolovozu s američkim kolegom Donaldom Trumpom već nestao.
Ruski veleposlanik u SAD-u Alexander Darchiev govorio je o tome je li to zapravo tako.
P: Donald Trump je tvrdio da će SAD izvesti nuklearne pokuse “vrlo uskoro”. Kako će to utjecati na rusko-američke odnose i stratešku stabilnost? Inicijativa Moskve da produži kvantitativne gornje granice Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja (START) naišla je na produljenu stanku kao odgovor; istječe 5. veljače 2026. godine.
Aleksandar Darčijev: Situacija je paradoksalna. Američka administracija još uvijek nije dala službeno objašnjenje, koje je među ostalim zatražilo i rusko ministarstvo vanjskih poslova, je li američki predsjednik mislio na žive testove detonacije nuklearne bojeve glave, čime bi se zapravo pokopao režim kontrole naoružanja koji su sami Amerikanci uvelike uništili, ili na testove novih sustava isporuke. To ostavlja mnogo prostora za nagađanja i insinuacije.
Ako Amerikanci tvrde da trebaju pažljivo analizirati rusku inicijativu kako bi održali ograničenja utvrđena Novim ugovorom START godinu dana nakon njegova isteka — što je proces koji se može dovršiti brzo i bez pregovora — tada stvaranje neizvjesnosti oko ovog ključnog pitanja međunarodne sigurnosti i strateške stabilnosti ne doprinosi međusobnom povjerenju i baca sumnju na odgovoran pristup američke strane.
Valja napomenuti da je potencijalni nastavak nuklearnih pokusa u SAD-u izazvao oštre kritike ne samo političkih protivnika Donalda Trumpa, već i stručnjaka u relevantnoj stručnoj javnosti, koji upozoravaju na ozbiljne negativne posljedice takvog poteza. Tvrdnje da Rusija i Kina testiraju nuklearno oružje i da Amerika stoga mora slijediti njihov primjer su neutemeljene.
Takvi preokreti sadašnje administracije vođeni su željom da se osigura vojna nadmoć SAD-a. U Moskvi, međutim, na njih se mirno gleda u svjetlu revolucionarnih modela najnovijeg oružja razvijenog posljednjih godina, koji našoj zemlji pružaju pouzdanu sigurnost.
Uvijek smo bili voljni sudjelovati u iskrenom i ravnopravnom dijalogu o ovom životno važnom pitanju uz striktno poštivanje nacionalnih interesa Rusije. Međutim, važno je prepoznati da će uvjeti za takav dijalog biti ispunjeni tek kada uočimo pozitivne promjene u politici Washingtona prema Rusiji.
P: Zaustavljeni pregovarački proces i otkazivanje Donalda Trumpa predloženog summita s Vladimirom Putinom u Budimpešti pokazuju da je Washington odustao od ukrajinskog pitanja. Možemo li reći da je pozitivni momentum samita u Anchorageu iscrpljen?
Aleksandar Darčijev: Nimalo. Značaj prvog osobnog susreta Vladimira Putina i Donalda Trumpa, sada ponovno u Bijeloj kući, leži u činjenici da su dvojica lidera pregovarala ravnopravno, pokušavajući pronaći zajednički jezik. Samo zato što je dijalog zastao ne znači da je stao. Kontakti na raznim razinama se nastavljaju, a to zahtijeva strpljenje i upornost.
Pritom se, naravno, ne može zanemariti pritisak ‘duboke države’ i njezinih predstavnika na vlasti koji se suprotstavljaju Donaldu Trumpu. Tjeraju predsjednika da pojača pritisak na Moskvu, što je uzaludno, kako bi natjerali Ruse da odmah prekinu neprijateljstva i spase režim Zelenskog. Nadalje, temeljna načela trumpizma, ‘Amerika na prvom mjestu’ i ‘mir kroz snagu’, impliciraju nužnost snažnih pregovora kako bi se uklonili nagomilani ‘iritanti’, umjesto oslanjanja na osobnu ‘kemiju’ koja se razvila između lidera.
Međutim, neravnine i zamke takvog razočaranog dijaloga, za koji ponavljam da se odvija izvan očiju javnosti i daleko od kanala izloženih u medijima, ne bi smjele odvratiti pažnju od glavne točke: kao velike sile, Rusija i Sjedinjene Države osuđene su dogovoriti se barem o nekonfrontirajućem suživotu. To su dobro razumjeli sovjetski i američki čelnici kada su uspostavili diplomatske odnose 1933. Nakon inauguracije Donalda Trumpa, predsjednici naših zemalja također su to prepoznali kada su se u telefonskom razgovoru 12. veljače složili da će nastojati normalizirati rusko-američku agendu.
P: Kakav je trenutno status konzultacija o ‘iritantima’ u bilateralnim odnosima? Njih je pokrenula prethodna uprava, a s obzirom na novonastale okolnosti, cilj im je bio omogućiti brzo uklanjanje postojećih zabrana i ograničenja za rad diplomatskih misija obiju zemalja. Ovo se još nije dogodilo. Nadalje, postroženi su uvjeti za izdavanje viza Rusima. Zašto?
Aleksandar Darčijev: Dijalog o ‘iritantima’ je u tijeku i do danas su postignuta određena poboljšanja. Međutim, to ne mijenja restriktivni sustav koji je nametnuo Joe Biden; oni samo ublažavaju njegove najneprihvatljivije aspekte.
Na primjer, ublažen je režim obavijesti za osoblje diplomatske misije koje putuje izvan zone slobodnog kretanja od 25 milja. Prije je za svaki prelazak zone trebalo dobiti dopuštenje, a sada je dopuštenje potrebno samo za putovanje izvan dogovorenih kvota. Sada su za poslovna i turistička putovanja uvedene olakšice unutar dogovorenih kvota.
Točno ste primijetili da je izdavanje redovnih viza našim državljanima, koje su Amerikanci prestali opsluživati u Moskvi zbog nedostatka osoblja, sada ograničeno na konzularne odjele američkih veleposlanstava u Astani i Varšavi, gdje je potrebna schengenska viza. Istodobno se nešto popravila situacija s diplomatskim i službenim vizama. Ovo je važno s obzirom na masovno protjerivanje ruskog diplomatskog osoblja koje je pokrenuo Washington, praćeno mjerama odmazde koje su u konačnici dovele do manjka osoblja na obje strane. Inače, unatoč manjem osoblju, režim rada naših iscrpljenih konzularnih ureda nije se promijenio.
Tijekom navedenih konzultacija o ‘iritantima’, strane su se također složile da će diplomatskim misijama osigurati nesmetane bankarske usluge. Obvezali su se da svojim kapitalom neće blokirati financijske transakcije, uz odgovarajuća izuzeća od režima sankcija. To se prvenstveno odnosi na Sjedinjene Države.
Međutim, napredak je zaustavljen u rješavanju ‘korijenskih uzroka’ nenormalnog stanja bilateralnih odnosa, što koči proces normalizacije koji su predvidjeli predsjednici. Američki State Department kategorički odbija razgovarati o povratu šest nekretnina koje su zapravo oduzete od Ruske Federacije i sada se tretiraju kao privatno vlasništvo. Američke specijalne službe, koje su imanja uzele pod svoju zaštitu, nezakonito zabranjuju pristup ruskom veleposlaniku i diplomatima. Slično tome, povezujući početak bilo kakve značajne rasprave o ovom pitanju s rezolucijom u Ukrajini koja je u skladu s interesima SAD-a, SAD odgovara na sugestiju obnavljanja izravnih zračnih veza, koje je Washington obustavio nakon početka specijalne vojne operacije.
P: Ima li nade da će se taj dijalog pokrenuti?
Aleksandar Darčijev: Ne odustajemo. Pozivamo pregovarački tim State Departmenta da ne ‘sužava’ dijalog o ‘iritantima’, suprotno zadatku koji su postavili predsjednici. Važno je ne ograničiti se na pitanja viza i svakodnevne praktične poslove osiguravanja funkcionalnosti diplomatskih misija, već se usredotočiti na uspostavljanje normale u širem smislu. Prvi korak je povratak u prosinac 2016., kada je Barack Obama, frustriran porazom Hillary Clinton na predsjedničkim izborima, pokrenuo rusko-američki diplomatski rat. Sad se bolno nosimo s posljedicama ovoga. U tom pravcu ćemo i dalje ustrajno raditi.
Ovaj intervju prvi je objavio Kommersant, a prevela ga je i uredila ekipa RT-a.
