Ljeto je doba godine kada su stršljeni najaktivniji. Tijekom toplijih mjeseci, kolonije stršljena dostižu svoj vrhunac, s velikim brojem ‘radnika‘ koji izlaze iz gnijezda kako bi pronašli hranu. Ova povećana aktivnost često dovodi stršljene u blizini ljudskih naselja, jer su privučeni hranom i pićem na otvorenom.
Zbog svoje veličine, glasnog zujanja i bolnog uboda, često izazivaju strah kod ljudi. Ipak, oni su važan dio ekosustava i imaju značajnu ulogu u kontroli populacije drugih insekata.
Vrste stršljenova
Stršljeni su veliki insekti koji pripadaju porodici osa (Vespidae). Najpoznatije vrste uključuju europskog stršljena (Vespa crabro) i azijskog divovskog stršljena (Vespa mandarinia). Europski stršljen je najčešći u Europi, dok je azijski poznat po svojoj velikoj veličini i agresivnosti te je prisutan u dijelovima Azije. Europski može doseći duljinu od dva i pol do tri i pol centimetra. Njihova tijela su obično žuto- crne boje, s prugastim uzorkom. Glava je velika i zaobljena, s jakim čeljustima koje koriste za lov plijena i izgradnju gnijezda. Aktivni su od proljeća do kraja jeseni, tijekom dana i sumraka. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici.
Opasnosti i ubodi
Ubodi stršljena mogu biti vrlo bolni zbog velike količine otrova koji ubrizgavaju. Većina ljudi doživljava samo lokalnu reakciju s oticanjem i bolom, ali neki mogu imati alergijske reakcije koje zahtjevaju medicinsku pomoć. S obzirom da nije bezazleno kada vas stršljen ubode, za savjete što poduzeti u tom trenutku kontaktirali smo dr. Zvonka Močića, specijalista obiteljske medicine iz Omiša.
– Kada vas ubode stršljen, odmah se udaljite iz područja, kako biste izbjegli daljnje ubode, jer stršljeni mogu postati agresivni i oni kao i osa, bodu po više puta. Bodu šiljkom i svaki put ubrizgaju malu količinu otrova. Ako se branite, mogu pozvati druge članove kolonije. Obavezno, odmah hladiti na mjestu uboda, stavljajući obloge od octa (vinskog ili jabučnog), koji je prirodni protutrov.
Bilo bi dobro, ukoliko imate, popiti jednu do dvije tablete za alergije. Ako su ugrizi bili blizu vrata, usta, na području glave, obavezno pozvati Hitnu, gdje će osoba dobiti primjerenu tretman. Morate biti svjesni da su stršljeni napadači, oni se ne brane, zato nikada ne znate kada će napasti i koliko puta. On ako je odlučio ugrist, ako ga je nešto privuklo -napada.
Kako tijelo reagira na ubod stršljena?
– Opća slabost, pad tlaka, vrtoglavica, smetnje s disanjem, velika bol na mjestu uboda… to su sve žestoke reakcije, koje zahtjevaju liječničku pomoć. Do dolaska hitne pomoći, kao što sam maloprije spomenuo, obavezno popiti tablete za alergiju, i to dupla doza kod uboda stršljena, sirup za alergije isto pomaže, ukoliko imate djecu. Ako ih kojim slučajem nemate u kući, onda već spomenuto- hladni oblozi od kvasine, vode, led, bilo što hladno, jer hladnoća stišće krvne žile i usporava apsorpciju otrova i daljnje širenje. A i smanjuje osjećaj bola, otkriva dr. Močić.
Koje savjete bi još preporučili?
-Bilo bi dobro, ukoliko ste mijenjali mjesto stanovanja, provjeriti ima li igdje gnijezda oko kuće, balkona, u zavučenim mjestima. Jako je važno imati broj hitne pomoći na vidljivom mjestu, jer nikada ne znate kakva će vas panika ili reakcija uhvatiti, a ponekad i ukućani, dok vam pomažu, ne mogu se sjetiti u tim situacijama broja hitne pomoći, dodaje.
Životni ciklus
Životni ciklus stršljena uključuje četiri faze: jaje, ličinka, kukuljica i odrasli stršljen. Kraljica polaže jaja koja se izlegu u ličinke. Ličinke se hrane insektima koje im donose odrasli stršljenovi, a nakon nekoliko tjedana prelaze u fazu kukuljice. Iz kukuljice se razvija odrasli stršljen. Kraljica može položiri nekoliko stotina jaja tijekom svog života.
Gnijezda
Jednom kada kolonija stršljenova nađe hranu i vodu, vjerojatno će početi postavljati gnijezdo negdje u blizini. Stršljeni grade gnijezda u skrivenim lokacijama, šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 centimetara. Gnijezda grade od žvaćene kore drveća pomiješane sa slinom, stvarajući papirnatu tvar te na taj način oštećuju koru mladog drveća, što uzrokuje sušenje stabla. Gnijezdo može sadržavati stotine pa i tisuće jedinki.
Prehrana i aktivnost u ljetnim mjesecima
Stršljeni su mesožderi i hrane se raznim insektima, uključujući muhe, pčele i pauke. Time pomažu u kontroli populacije štetnih insekata. Također se hrane voćem i nektarom, osobito u kasno ljeto, kada se povećava broj radnika u koloniji.
U vrućim, ljetnim danima žude za slatkim tekućinama, poput nektara, sokova i drugih ljetnih poslastica. Samo ako ove poslastice držite sigurno zapakirane i izvan dohvata stršljena, možete biti sigurni da ih nećete privući da se nastane u vašoj blizini. Privlače ih voda ali i slatka, gazirana pića te i alkoholna, osobito pivo. Cvijeće koje proizvodi nektar može ih privući, jer traže šećer, zatim hrana za ljubimce, zbog proteinskog sadržaja. Mirisi, parfemi, losioni mogu privući stršljene, zbog snažnih mirisa koje sadrže.
