Njemačka ratna mornarica suočava se s ozbiljnim sigurnosnim izazovom nakon što je u proteklih godinu dana otkriveno čak deset sumnjivih incidenata koji upućuju na namjerne činove sabotaže. Prema istraživanju koje je objavio istraživački medij CORRECTIV, od početka 2025. godine do danas zabilježen je niz zabrinjavajućih događaja na vojnim brodovima i u brodogradilištima, što je pokrenulo opsežne istrage o tome tko točno stoji iza pokušaja ugrožavanja njemačke obrambene infrastrukture.
Najnoviji incident otkriven je potkraj veljače 2026. godine, kada je na fregate “Rheinland-Pfalz” u bazi Wilhelmshaven sasvim slučajno uočena pukotina širine dva centimetra na cijevi za gorivo. Njemačke oružane snage (Bundeswehr) odmah su iznijele sumnju da je riječ o namjernom oštećenju, a incident je u ožujku službeno prijavljen istražnim tijelima. Ipak, državno odvjetništvo u Oldenburgu kasnije je obustavilo istragu jer nije bilo moguće sa stopostotnom sigurnošću utvrditi je li riječ o namjernoj sabotaži, istrošenosti materijala ili tvorničkoj pogrešci.
Bez obzira na pravni ishod pojedinih slučajeva, vojni vrh ne skriva zabrinutost zbog učestalosti ovih pojava. Glasnogovornik Bundeswehra službeno je izjavio: “U načelu možemo potvrditi da se situacija s prijetnjama plovnim jedinicama u brodogradilištima, kao i mornaričkim brodovima u izgradnji, promijenila kao rezultat nekoliko sumnjivih slučajeva sabotaže”, piše Euronews.
Uhićenja u Hamburgu i uloga ‘potrošnih agenata’
Jedan od najozbiljnijih slučajeva zabilježen je u siječnju 2025. godine tijekom redovite inspekcije u brodogradilištu Blohm+Voss u hamburškoj luci. Naime, na ratnom brodu “Emden” u strojarnici je pronađeno nekoliko kilograma materijala koji je mogao uzrokovati katastrofalnu štetu. Prema izvještaju Tagesschaua, radilo se o abrazivnom pijesku koji se inače koristi za čišćenje brodskih površina. Hamburška kriminalistička policija i državno odvjetništvo potvrdili su da postoji osnovana sumnja na sabotažu, nakon čega su uhićena dvojica lučkih radnika – 37-godišnji rumunjski državljanin i 54-godišnji Grk. Međutim, pravosuđe u tom trenutku nije imenovao potencijalne nalogodavce.
Prethodna godina također je obilježena sličnim incidentima. Na jednom ratnom brodu otkriveni su namjerno presječeni snopovi kablova, dok je u drugom slučaju u sustav pitke vode na brodu uliveno rabljeno motorno ulje. Zbog nedostatka izravnih dokaza o počiniteljima, državno odvjetništvo je i u tim slučajevima moralo obustaviti postupke.
Zapadni sigurnosni krugovi i obavještajne službe sve otvorenije sumnjaju da iza ovih operacija stoji Rusija. Njemačka se smatra jednom od glavnih meta ruskih hibridnih napada jer predstavlja ključnog europskog saveznika koji pruža vojnu i logističku potporu Ukrajini u obrani od ruske agresije. Zbog toga Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) i Savezni kriminalistički ured (BKA) izdaju hitna upozorenja o novoj taktici vrbovanja takozvanih “potrošnih agenata” (Wegwerf-Agenten). Riječ je o sitnim kriminalcima koje strani nalogodavci regrutiraju putem društvenih mreža za izvršavanje sabotaža. Ti se operativci najčešće plaćaju u kriptovalutama, pri čemu se za manje prekršaje nudi nekoliko stotina eura, dok se za složenije misije, poput onesposobljavanja vojne opreme članica NATO saveza, iznosi penju i do nekoliko desetaka tisuća eura.

