Dvojica časnika Oružanih snaga Slovenije otputovali su na Grenland u nedjelju kako bi sudjelovali u međunarodnoj vojnoj vježbi „Arktička otpornost“, potvrdilo je slovensko Ministarstvo obrane.
Riječ je o diplomatsko-vojačkom angažmanu koji se događa usred sve većih geopolitičkih napetosti oko strateški važnog arktičkog otoka, koji je dio Kraljevine Danske i važan saveznik unutar NATO-a i Europske unije.
Grenland, najveći otok na svijetu smješten između Sjeverne Amerike i Europe, postao je u siječnju središte međunarodnih sigurnosnih zabrinutosti i sukoba interesa. U fokusu je ponajprije snažna retorika i potezi predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, koji je javno ponovio svoju ambiciju da SAD „mora imati“ Grenland zbog njegove strateške pozicije i resursa, uključujući mogućnost vojne kontrole prostora i pristupa arktičkim resursima, čak ne isključujući ni opciju pritiska ili sile ako je potrebno.
Pokazivanje odlučnosti
To je izazvalo oštre reakcije kod europskih država i unutar NATO-a: Danska je pojačala svoju vojnu prisutnost na otoku, slanjem dodatnih trupa, brodova i zrakoplova, a više europskih saveznika, među kojima su Francuska, Njemačka, Švedska, Norveška i Nizozemska, dogovorilo je raspoređivanje malih kontingenata osoblja u okviru snage imenovane „Operation Arctic Endurance“.
Cilj je pokazati zajedničku odlučnost da se obrani suverenitet Grenlanda i odvrate bilo kakvi pokušaji da se on prekomjerno militarizira ili mijenja njegova statusna pozicija unutar Saveza. U Europi se istovremeno vode i političke rasprave o obrambenoj suradnji u Arktiku: Europska unija priprema paket mjera za jačanje sigurnosti u regiji, uključujući ulaganja u arktičke sposobnosti poput ledolomaca i opreme za nadzor, uz naglasak da se poštuje suverenitet Kraljevine Danske i Grenlanda.
S druge strane, Trumpova retorika i prijetnje carinama protiv europskih partnera koji sudjeluju u aktivnostima na Grenlandu dovele su do trenutnih napetosti unutar transatlantskih odnosa, izazivajući oštre političke reakcije i zahtjeve za jedinstvenim odgovorom unutar NATO-a i među državama EU.
U toj kompleksnoj geopolitičkoj dinamici važno je podsjetiti da su Slovenija i Hrvatska članice NATO-a i Europske unije. Kao takve, obije zemlje formalno sudjeluju u kolektivnoj obrani i sigurnosnim strukturama koje se bave pitanjima poput obrane sjevernih granica Saveza, uključujući Arktik. Članstvo u NATO-u znači da se njihovo vojno osoblje može uključivati u zajedničke operacije i vježbe prema odluci vlade i u skladu s međunarodnim obvezama, no do sada nema službenih najava da bi Hrvatska upućivala svoje vojnike na Grenland. Upravo slovenska odluka o slanju dvojice časnika pokazuje kako male države unutar Saveza sudjeluju u širim sigurnosnim inicijativama. Poslali smo upit Ministarstvu obrane hoće li i Hrvatska sudjelovati u toj operaciji.
Što je s nama?
Hoće li se Hrvatska uključiti u sličnu misiju? Do sada hrvatski dužnosnici nisu najavili slanje kontingenta na Arktik, a većina aktivnosti usmjerena je na dobrovoljne sudjelovanje u planiranju i podršci vježbi, ako bi se takve odluke donosile na razini Saveza.
Za sada se operacija oko Grenlanda vodi unutar okvira zajedničke sigurnosti i odvraćanja te ne uključuje direktne vojne sukobe, no izaziva preteće političke i ekonomske tenzije u transatlantskim odnosima.
U pozadini ostaje činjenica da su Arktik i Grenland, kroz svoj geostrateški položaj i prirodne resurse, sve važniji u globalnoj sigurnosnoj arhitekturi, što dodatno potiče zemlje da preispituju svoje obrambene i vanjskopolitičke prioritete.
