Šveđani danas izlaze na izbore koji bi mogli srušiti jedan od zadnjih tabua skandinavske politike, a to je ulazak krajnje desnice u vladu. I to doslovno za dlaku, jer ankete pokazuju da je razlika između ljevice i desnice svega 0,3 posto. Lijevi blok predvodi Magdalena Andersson, čelnica Socijaldemokrata, koja pokušava vratiti premijersku fotelju nakon četiri godine u oporbi i dugo je bila izborni favorit, prenosi Hina.
Na drugoj je aktualni premijer Ulf Kristersson, umjereni konzervativac na čelu manjinske vlade kojoj podršku u parlamentu pružaju Švedski demokrati (SD), stranka s neonacističkim korijenima.
Krajnje desna stranka bi mogla imati ministre u vladi
SD, međutim, po anketama osvaja 19 posto glasova i njegov čelnik Jimmie Kesson ovaj put ne skriva apetite. Kristersson je Švedskim demokratima obećao ministarske pozicije ako desni blok pobijedi, što bi bio prvi put da SD sjedi u vladi, a ne da je samo izvana podržava.
Trenutačna vlada je manjinska koalicija premijera Ulfa Kristerssona sastavljena od Umjerenih (M), Kršćanskih demokrata (KD) i Liberala (L), koja u parlamentu formalno ne uključuje Švedske demokrate (SD), ali ovisi o njihovoj podršci kroz takozvani Tidö sporazum.
Zajedno ta četiri stranke (M, KD, L i SD) kontroliraju 176 od ukupno 349 mjesta u Riksdagu. čime imaju većinu od svega jednog mandata.
The latest poll ahead of tomorrow’s Swedish election shows a remarkable comeback by the center-right coalition gov. & its right-wing ally Sweden Democrats
They have 49% compared to 49.3% for the center-left opposition. If the right wins, SD joins gov. for the 1st time pic.twitter.com/1sUHGnzzgG
— Visegrád 24 (@visegrad24) September 12, 2026
Traže zakonske odredbe protiv ‘antišvedskog’ ponašanja
Glavne teme kampanje svele su se na imigraciju, kriminal i pitanje “što je Švedska”. SD gura slogan “učinimo Švedsku ponovno Švedskom” i traži još oštrije mjere ukidanje trajnih boravišnih dozvola, dodatno rezanje imigracije, čak i zakonske odredbe protiv takozvanog “antišvedskog” ponašanja.
Neki analitičari smatraju da bi izbori mogli biti manje povijesna prekretnica, a više potvrda Akessonova uspjeha u uklanjanju ekstremističkog tereta stranke. Stranka se 2025. ispričala zbog svojih ranijih neonacističkih i antisemitskih stavova.
“Izbori su zapravo referendum o Švedskim demokratima, odnosno o tome hoćemo li nastaviti putem krajnje desnice”, rekao je pisac i politički komentator Jan Guillou.
“Sada je sve na švedskim građanima, večeras ćemo imati izborne rezultate. Ovo su vrlo važni izbori za Švedsku. Pitanje je hoće li prvi put u našoj vladi sjediti krajnje desna stranka, osnovana na neonacističkim temeljima ili ću vladu voditi ja”, naglasila je Magdalena Andresson, čelnica Socijaldemokratske stranke.
“Postigli smo mnogo. Postali smo najveća stranka u vladajućoj koaliciji, a ostvarili smo i političke rezultate razmjerne našoj veličini. Napokon smo krenuli putem obnove sigurnosti, reda i stabilnosti u Švedskoj. Švedska postaje sigurnija, slobodnija i više Švedska”, istaknuo je, s druge strane, Jimmie Åkesson, čelnik Švedskih demokrata.
Ono što priču čini zanimljivijom jest da su i Andersson i socijaldemokrati posljednjih godina sami skrenuli udesno po istim pitanjima, pa birači zapravo biraju više između tempa i stila nego između dvije potpuno suprotstavljene vizije o budućnosti Švedske.
Očekuje se jako visoka izlaznost
Pravo glasa na ovim izborima ima rekordnih 8.046.725 birača, prvi put u povijesti više od osam milijuna, oko 300.000 više nego 2022.
Od toga je 483.182 mladih koji prvi put mogu glasati, a gotovo 227.000 su Šveđani koji žive u inozemstvu. Izlaznost je 2022. iznosila 84,2 posto, pa se i sada očekuje slična, iznimno visoka participacija.
Da bi stranka ušla u parlament, mora prijeći nacionalni prag od četiri posto (ili osvojiti barem 12 posto u pojedinom izbornom okrugu, čime dobiva mandat samo tamo).
Taj prag ove je godine gotovo važniji od same borbe između Andersson i Kristersson: Liberali, mala stranka unutar vladajuće koalicije, u zadnjim tjednima kampanje balansiraju tik oko te granice ankete im daju između 2 i 4,3 posto, ovisno o danu.
Ispadne li stranka iz parlamenta, desni blok gubi mandate koji bi mu inače pripali, pa bi cijela Kristerssonova računica mogla propasti, bez obzira na to koliko dobro prođe SD.
Na drugoj strani, ljevičarska stranka Centra bilježi iznenađujući uzlet, osobito u Stockholmu, gdje prijeti Kristerssonovim Umjerenima. Rezultati se očekuju već u nedjelju navečer, ali sastavljanje vlade moglo bi potrajati tjednima, možda i mjesecima.
Što to znači za Švedsku?
Ako desnica pobijedi i SD dobije ministarske resore, riječ je o simboličkom lomu. Stranka koja je donedavno bila prezrena postaje dio vlasti s formalnom odgovornošću, ne samo utjecajem iza kulisa.
Analitičari poput Johna Stauffera upozoravaju da bi to ubrzalo trend koji već traje: strože migracijske politike, deportacije maloljetnika, snižavanje dobi kaznene odgovornosti.
Čak i pobjeda ljevice ne bi vratila stvari na staro Andersson sama priznaje da povratka na “staru” liberalniju Švedsku vjerojatno neće biti, samo bi se, kako kaže Stauffer, zaustavilo daljnje pogoršanje.
Posljedice bi se osjetile i na razini Europske Unije. Švedska se dugo predstavljala kao moralni kompas Unije po pitanju ljudskih prava i multikulturalizma- Ulazak krajnje desnice u vladu smjestio bi je uz bok Italiji, Nizozemskoj i Mađarskoj, u red zemalja gdje su nekad rubne stranke postale dio vlasti.
Vremenski se to poklapa s usponom AfD-a u Njemačkoj i Marine Le Pen na čelu francuskih anketa što bi Bruxellesu dodatno otežalo formiranje čvrste linije po pitanju migracijske politike, baš u trenutku kad je ta tema najosjetljivija u cijeloj Uniji.
Zaraćene bande u Švedskoj: Pitanje koje trese unutarnju politiku zemlje
