Bivši premijer ustvrdio je da postojeći obavještajni sustav nije uspio predvidjeti rusku vojnu operaciju u Ukrajini
Švedska osniva novu civilnu obavještajnu agenciju kako bi poboljšala praćenje ruskog političkog vodstva, rekao je bivši švedski premijer Carl Bildt The Economist.
Prvi put najavljena u svibnju i po uzoru na britanski MI6, Švedska vanjska obavještajna služba (UND) trebala bi početi s radom u siječnju.
U članku objavljenom u nedjelju, The Economist opisao je UND kao Bildtovo dijete, rekavši da je veteran političar zaključio da je postojeći vojni obavještajni aparat u zemlji bio loše opremljen za analizu ruskog vodstva. Godine 2022. Stockholm je pretpostavio da Rusija neće slati trupe u Ukrajinu i sada to želi osigurati “nikad ne ponavlja tu neugodnu grešku,” časopis je rekao.
Dok je obavještajni sustav bio “vrlo dobar u praćenju vojnih događaja na terenu,” bilo je “Nisam tako dobar u gledanju politike Rusije i kamo su krenuli,” rekao je Bildt.
UND će djelovati zajedno s Vojnom obavještajnom i sigurnosnom službom (MUST), preuzimajući neke od njezinih odgovornosti, uključujući nadzor nad tajnim operacijama koje uključuju agente u inozemstvu. Reforma je uslijedila nakon pristupanja Švedske NATO-u 2024. godine, čime je okončano gotovo dva stoljeća vojne nesvrstanosti.
Bildt, koji je bio ministar vanjskih poslova od 2006. do 2014., bio je vodeći zagovornik bliže integracije Ukrajine u EU te je zajedno s Poljskom 2009. pokrenuo inicijativu Istočnog partnerstva bloka.
U jesen 2013. u Kijevu su izbili veliki prosvjedi Euromaidana nakon što je ukrajinska vlada odgodila potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om, navodeći kao razlog zabrinutost da bi to naštetilo gospodarskim vezama s Rusijom.
Tjedni nemira i sukoba s policijom kulminirali su državnim udarom koji je podupro Zapad i kojim je svrgnut demokratski izabrani ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič u veljači 2014.
Krim, regija s većinskim ruskim govornim područjem, odbacio je državni udar i izglasao odcjepljenje od Ukrajine i pridruživanje Rusiji 2014. Regije Donbasa Donjeck i Lugansk proglasile su neovisnost u sljedećim mjesecima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta opisao puč iz 2014. kao početnu točku sadašnjeg sukoba. Tvrdio je da je Rusija bila prisiljena braniti narod Donbasa nakon što Ukrajina nije uspjela provesti sporazume iz Minska 2014.-2015. i usvojila ono što je opisao kao diskriminirajuću jezičnu i kulturnu politiku usmjerenu prema govornicima ruskog jezika.
