U zagrebačkom Hotelu Zonar održan je seminar „Unlocking the Value of Space – Earth Observation Applications for Croatian Government”, posvećen praktičnoj primjeni satelitskih podataka, tehnologija promatranja Zemlje i europskih svemirskih programa u radu javne uprave i donošenju strateških odluka. Seminar je organiziralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA), u sklopu projekta „Pozdravi svemir”.
Hrvatska prijavila preko 115 projektnih prijedloga, uz uspješnost od gotovo 50 posto
Velik interes za seminar dodatno potvrđuje da svemirske tehnologije u Hrvatskoj sve snažnije izlaze iz okvira stručne niše i postaju tema relevantna za javni sektor, industriju i istraživačku zajednicu. Od početka suradnje s ESA-om 2018. godine Hrvatska je ostvarila značajan iskorak u jačanju svoje prisutnosti u svemirskom sektoru. Hrvatske organizacije dosad su prijavile više od 115 projektnih prijedloga na ESA-ine pozive, uz uspješnost od oko 50 posto i ukupnu vrijednost projekata veću od 6,5 milijuna eura. Ti rezultati potvrđuju rastući interes i potencijal, ali i potrebu za daljnjim jačanjem nacionalnih kapaciteta kako bi se znanje, podaci i tehnologije mogli učinkovitije pretvarati u konkretne koristi za javni sektor.
Projekt „Pozdravi svemir” usmjeren je na približavanje svemirskih tema stručnoj, institucionalnoj i široj javnosti u Hrvatskoj te na povezivanje istraživačkih i obrazovnih institucija, tehnoloških tvrtki i javnog sektora. Upravo je zagrebački seminar pokazao kako svemirske tehnologije više nisu udaljena ni apstraktna tema, nego konkretan alat koji se već danas može koristiti u prostornom planiranju, zaštiti okoliša, praćenju klimatskih promjena, poljoprivredi, šumarstvu, pomorstvu, turizmu i učinkovitijem upravljanju javnim politikama.
Od satelitskih podataka do boljih javnih odluka
Seminar je otvorio Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a uvodni dio programa nastavljen je predstavljanjem ciljeva seminara i šireg konteksta suradnje s Europskom svemirskom agencijom. Sudionici su tijekom dana imali priliku čuti pregled osnovnih načela daljinskih istraživanja i promatranja Zemlje, kao i primjere njihove strateške važnosti za javni sektor.
Poseban naglasak stavljen je na podatke programa Copernicus, jednog od ključnih europskih programa za promatranje Zemlje. U panel-raspravi „The Use of Copernicus Data in the Public Sector” sudjelovali su predstavnici Europske komisije, Europske svemirske agencije i hrvatskih javnih institucija, među kojima Ivan Davor Kuliš iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, Bojan Linardić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Gordon Campbell iz ESA-e. Raspravu je moderirala Iva Gašparović iz Državne geodetske uprave.
Panel je otvorio pitanja svakodnevne upotrebe Copernicus podataka u javnom sektoru, njihovih prednosti, ali i prepreka koje još uvijek usporavaju širu primjenu, od potrebe za dodatnim stručnim kapacitetima i institucionalnom podrškom do jačanja svijesti o vrijednosti satelitskih podataka u donošenju odluka. Posebno se razgovaralo o primjeni tih podataka u klimatskom monitoringu, praćenju prostornih promjena, urbanizacije i potencijalnom otkrivanju nezakonite gradnje, kao i o ulozi europskih institucija u jačanju kapaciteta država članica.
Hrvatski potencijal u europskom svemirskom ekosustavu
Nastavak programa bio je posvećen konkretnim primjenama promatranja Zemlje za potrebe javne uprave te povezivanju europskih politika s nacionalnim potrebama, istraživanjima i razvojem novih proizvoda i usluga. U tom je kontekstu istaknuto kako satelitski podaci mogu pomoći javnim institucijama da brže prepoznaju promjene u prostoru, učinkovitije upravljaju prirodnim resursima i donose odluke temeljene na kvalitetnim, usporedivim i kontinuirano dostupnim podacima.
U dijelu programa posvećenom podršci ESA-e industriji i akademskoj zajednici predstavljeni su i hrvatski primjeri iz prakse. Svoja iskustva i projekte predstavili su Mirna Bušić iz tvrtke List Labs, Ivan Tomljenović iz tvrtke Oikon, Dorijan Radočaj s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te Damir Matić iz tvrtke Hidrocibalae. Njihova izlaganja dodatno su pokazala da Hrvatska već ima znanje, istraživačke kapacitete i tvrtke sposobne razvijati rješenja temeljena na svemirskim tehnologijama.
Suradnja javnog sektora, znanosti i industrije kao ključ razvoja
Drugi panel, „Collaboration Between the Private, Public, and Academic Sectors in the Field of Earth Observation”, bio je posvećen jačanju suradnje između javnog sektora, akademske zajednice i industrije. U raspravi su sudjelovali prof. Željko Bačić i prof. Mateo Gašparović s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Izidor Pelajić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, Damir Klobučar iz Hrvatskih šuma te Dragan Divjak iz List Labsa, a panel je moderirao Hrvoje Meštrić.
Sudionici su razgovarali o tome kako potaknuti jače povezivanje istraživanja i tržišta, povećati broj konkretnih rješenja koja nastaju iz akademskog sektora te omogućiti tvrtkama da ne budu samo korisnici, nego i sukreirani partneri u razvoju znanja i inovacija. Posebno je istaknuto da razvoj svemirskog ekosustava ne ovisi samo o tehnologiji, nego i o kvalitetnoj suradnji institucija, znanstvenika, stručnjaka i poduzetnika.
Prema široj primjeni svemirskih tehnologija u javnom sektoru
Seminar je održan u trenutku u kojem Hrvatska dodatno razvija nacionalni okvir za svemirske tehnologije, uključujući pripremu Nacionalne svemirske strategije, čija se objava očekuje do kraja godine. Poruka seminara bila je jasna: satelitski podaci više nisu samo tema istraživačkih projekata, nego alat koji javnim institucijama može pomoći u konkretnom radu: od praćenja klimatskih promjena i stanja okoliša do prostornog planiranja, poljoprivrede, šumarstva, pomorstva i upravljanja prirodnim resursima.
Kroz projekt „Pozdravi svemir” i suradnju s Europskom svemirskom agencijom, Hrvatska nastavlja graditi prostor u kojem se znanje, tehnologija i javne potrebe povezuju u konkretna rješenja za učinkovitiju javnu upravu.
Već imamo stručnjake, institucije i tvrtke koje razvijaju rješenja temeljena na promatranju Zemlje. Izazov koji slijedi jest njihova šira primjena u sustavu, tako da svemirske tehnologije postanu dio svakodnevnog donošenja odluka, a ne iznimka rezervirana za pojedinačne projekte.
