Svijet se ponovno nalazi na rubu ozbiljne geopolitičke krize, a u središtu svega nalazi se Hormuški tjesnac – ključna arterija globalne trgovine energentima. Najnoviji potezi Sjedinjenih Američkih Država, uključujući pokušaje blokade, izazvali su niz reakcija, posebno iz Kine, dok analitičari upozoravaju da je riječ o izuzetno osjetljivoj fazi u kojoj svaka pogrešna procjena može imati dalekosežne posljedice.
Iako se u javnosti često govori o blokadi Hormuza, geopolitički analitičar Denis Avdagić za naš portal upozorava da je situacija puno kompleksnija nego što se na prvi pogled čini. Prema njegovim riječima, tjesnac zapravo nije bio potpuno blokiran, barem ne za sve aktere.
“Nije bio blokiran za iranske brodove, dapače, bile su skinute i sankcije i u vrlo kratkom roku su se određene stvari poprilicno liberalizirale”, objašnjava Avdagić. Time ruši pojednostavljenu sliku o potpunoj blokadi i ukazuje na to da se radi o selektivnim potezima koji imaju jasnu političku pozadinu. Ključni element cijele priče je promjena taktike američkog predsjednika Donalda Trumpa. Avdagić ističe kako se mnogi pitaju postoji li uopće dugoročna strategija, no ono što je vidljivo jest niz taktičkih poteza koji se donose brzo i često bez dugoročnog plana.
Nitko ne smije izgubiti?
“To je promjena taktike kod Trumpa. Svi se pitaju ima li strategije, ali on povlači taktičke poteze”, kaže Avdagić, dodajući kako takav pristup ima i svoje prednosti i svoje opasnosti. Jedna od zanimljivijih posljedica takve politike jest činjenica da Trump, unatoč kontroverznim potezima, trpi manje kritika nego njegovi prethodnici. “Uspio je napraviti da koji god potez povuče, kritike ima manje nego ikad, barem što se tiče američkih predsjednika”, ističe Avdagić.
No to ne znači da kritika nema – naprotiv. Avdagić naglašava da Trump na kritiku reagira izrazito osjetljivo, čak i kada dolazi iz neočekivanih izvora. “Vidimo da on tu kritiku ne podnosi, čak i kad je to, recimo, od Pape, on to doživljava vrlo osobno”, kaže. U pozadini svega nalazi se politička logika koja je vrlo jasna: Trump ne smije izgubiti. “Stvar je jednostavna – on ne smije izgubiti. Ako se stvori percepcija da je izgubio, to bi na izborima moglo uzrokovati veliki debakl”, upozorava Avdagić.
Takva logika dodatno komplicira situaciju jer svaki potez mora biti pažljivo odmjeren između snage i kompromisa. Slična dinamika, prema njegovim riječima, prisutna je i na iranskoj strani. “Vrlo slična je situacija i u Iranu. Sve što bi se percipiralo kao veliko popuštanje može dovesti do unutarnjih problema i destabilizacije režima”, objašnjava Avdagić. Drugim riječima, obje strane nalaze se u svojevrsnoj zamci – ne mogu popustiti, ali ni eskalirati bez rizika. Upravo zato, naglašava, ključnu ulogu mora imati diplomacija. “Tu treba diplomatsko umijeće, a Trump je nestrpljiv”, dodaje, upozoravajući da nedostatak strpljenja može dodatno pogoršati situaciju.
‘Ne može se lako slomiti’
Posebno zanimljiv dio krize odnosi se na kineski tanker koji je pokušao proći kroz zonu napetosti. Taj potez mnogi tumače kao test američke odlučnosti, ali i kao signal šireg geopolitičkog nadmetanja. “Kineski brod – vrlo je jasno što su napravili. Pokušavaju probiti blokadu, a tu se uključuje i Kina”, kaže Avdagić.
Naglašava da je to tek početak i da će se tek vidjeti kako će Peking reagirati. “Jedna lasta ne čini proljeće, vidjet ćemo što će Kina reći”, dodaje. Time se kriza širi iz regionalnog u globalni okvir, jer Kina kao energetski ovisna sila ima ogroman interes za stabilnost tog područja. Svaki poremećaj u opskrbi izravno pogađa njezino gospodarstvo.
Unatoč pritiscima, Avdagić smatra da se iranski režim ne može tako lako slomiti. “Iranski režim se ne može slomiti samo tako, to je valjda svima jasno”, ističe. To bi značilo da će kriza vjerojatno potrajati i da se neće riješiti brzim političkim potezima ili pritiscima.
Zanimljivo je i pitanje dosljednosti američke politike, posebno kada se usporede raniji slučajevi. Avdagić podsjeća na situaciju s ruskim tankerom koji je plovio prema Kubi. “Vidjeli smo da se Trump ranije povukao u sličnoj situaciji s ruskim tankerom prema Kubi”, kaže. Upravo zato sada se postavlja ključno pitanje – hoće li SAD reagirati isto ako se sličan scenarij ponovi, ali ovaj put s Rusijom i Iranom.
“Bilo bi zanimljivo vidjeti što bi se dogodilo kada bi ruski brod krenuo prema Iranu. Hoće li reakcija biti ista? To će biti prava škola”, zaključuje Avdagić. Cijela situacija tako ulazi u fazu neizvjesnosti u kojoj nema jasnih pravila. Svaki potez može izazvati lančanu reakciju, a prostor za pogrešku sve je manji. U takvom okruženju Hormuški tjesnac više nije samo geografska točka, nego simbol globalnog nadmetanja velikih sila. A ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da nijedna strana ne može priuštiti poraz jer bi političke posljedice bile prevelike. Upravo zato ova kriza ima potencijal prerasti u nešto mnogo ozbiljnije. Jer kada svi igrači igraju na sve ili ništa, povratak unatrag postaje sve teži. A male države poput Hrvatske mogu samo čekati rasplet i nadati se da će se odgovorni barem približno pripremiti za moguće scenarije.
