Sukob na Bliskom istoku posljednjih tjedana sve više poprima obrise krize koja nadilazi regionalne okvire i prelazi u globalni problem. Iran, Sjedinjene Američke Države i Izrael već neko vrijeme vode opasan sukob, s potencijalom da u svakom trenutku eskalira u nešto puno ozbiljnije.
Iako se povremeno govori o primirju i pokušajima smirivanja situacije, stvarnost na terenu pokazuje suprotno. Napadi, prijetnje i vojne aktivnosti gotovo su svakodnevni, a diplomatski pokušaji djeluju sporo i neučinkovito. U središtu cijele priče nalazi se Hormuški tjesnac – uski morski prolaz kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte. Njegova važnost za globalnu ekonomiju je navodno ogromna, a upravo je taj prostor postao glavna točka prijepora između sukobljenih strana.
Iran je više puta slao signale da je spreman ograničiti ili blokirati promet kroz tjesnac, dok su SAD odgovorile vojnom prisutnošću i kontrolom pomorskih ruta. Rezultat je stanje stalne napetosti u kojem brodovi plove uz povećane mjere opreza ili uopće ne ulaze u područje. Najnoviji incidenti dodatno su pogoršali situaciju. Američke snage zaplijenile su iranski brod koji je pokušao probiti blokadu, što je Teheran nazvao piratstvom i najavio odgovor.
Nema kompromisa
Istodobno, formalno primirje koje postoji na papiru sve se češće krši. Svaka nova akcija jedne strane povlači reakciju druge, stvarajući začarani krug iz kojeg zasad nema izlaza. Geopolitički analitičar Denis Avdagić upozorava da ovakav razvoj događaja nije iznenađenje, ali jest zabrinjavajući. “Očigledno je stalno neka eskalacija, a deeskalacija obično dolazi tek kad dođe vikend – kao da je to već postalo praviol”, kaže Avdagić, opisujući obrazac koji se ponavlja iz tjedna u tjedan.
Prema njegovim riječima, sukob je ušao u fazu u kojoj nema stvarnog napretka prema dogovoru. “Očigledno smo u fazi eskalacije gdje nema dogovora oko Hormuškog tjesnaca, iako se stalno najavljuje da bi neko rješenje moglo biti na vidiku”, ističe. Upravo taj tjesnac danas predstavlja ključ pregovora, što dodatno komplicira cijelu situaciju. “Čini se da dolaze do izražaja teze koje su postojale i prije rata. Danas se kao ključ pregovora za prekid sukoba spominje Hormuz, koji prije uopće nije bio sporan niti upitan”, upozorava Avdagić.
Drugim riječima, sukob je otvorio nova pitanja koja sada postaju prepreka za njegovo rješavanje. Situacija je dodatno otežana jer nijedna strana ne pokazuje spremnost na ustupke. Iran ne želi odustati od svojih strateških pozicija, dok SAD i saveznici nastoje zadržati kontrolu nad ključnim pomorskim pravcima. U takvom odnosu snaga, svaki potez nosi rizik nove eskalacije.
Hrvatska nije imuna
Istodobno, posljedice sukoba već se osjećaju na globalnoj razini. Cijene nafte reagiraju na svaki incident, a tržišta postaju sve nestabilnija. Za građane diljem svijeta to znači potencijalni rast cijena goriva, hrane i transporta – ukratko, skuplji život. Europa, koja u velikoj mjeri ovisi o uvozu energenata, posebno je osjetljiva na ovakve poremećaje. Svaka destabilizacija u Hormuškom tjesnacu automatski se prelijeva na europsko tržište. Hrvatska, iako nije izravno uključena u sukob, nije imuna na njegove posljedice. Promjene cijena goriva i inflacijski pritisci vrlo brzo postaju vidljivi i na domaćem tržištu.
U takvoj situaciji, pitanje nije hoće li posljedice doći, nego koliko će biti snažne. Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla dovesti do ozbiljnog poremećaja u opskrbi energentima, ali i šire destabilizacije globalne ekonomije.
Unatoč povremenim najavama pregovora, Avdagić nije optimističan. “Hoće li do petka biti neko trajno ili barem privremeno rješenje – vidjet ćemo. No, zasad prema porukama koje dolaze nema previše razloga za optimizam’, kaže.
Takva procjena dodatno naglašava ozbiljnost situacije. Jer dok se političke poruke i dalje razmjenjuju, stvarnost na terenu ostaje nepromijenjena – napetosti rastu, a rješenje se ne nazire. U ovom trenutku, svijet se ponovno nalazi u situaciji u kojoj jedan regionalni sukob može imati globalne posljedice. A sve oči uprte su u Hormuški tjesnac – uski prolaz koji bi mogao odlučiti ne samo sudbinu ovog sukoba, nego i stabilnost svjetskog gospodarstva.
