Šok međunarodnoj opskrbi energijom izazvan ratom u Iranu premašit će dvije naftne krize iz 1970-ih i rat u Ukrajini zajedno, rekao je čelnik Međunarodne agencije za energiju.
Govoreći u ponedjeljak u Canberri, izvršni direktor IEA-e Fatih Birol rekao je da bi se rastuća kriza mogla dodatno pogoršati zbog prekida u “vitalnim arterijama globalnog gospodarstva”, uključujući gnojiva, petrokemiju i sumpor.
G. Birol je dodao da svjetski čelnici u početku nisu razumjeli puni učinak napada SAD-a i Izraela na Iran i kasnijeg zatvaranja Hormuškog tjesnaca od strane Teherana.
IEA je prošli tjedan potaknula mjere na strani potražnje kako bi se minimizirao pritisak na rast cijena nafte, uključujući povećanje broja ljudi koji rade od kuće, privremeno smanjenje ograničenja brzine na autocestama i smanjenje putovanja zrakoplovom.
G. Birol je primijetio da će, čak i ako sukob završi, trebati vremena da se opskrba energijom vrati na prijeratne razine, rekavši da je najmanje 40 energetskih resursa u Zaljevu ozbiljno ili vrlo teško oštećeno.
Uspoređujući trenutni šok u opskrbi s prijašnjim izvanrednim situacijama, g. Birol je rekao da se dnevno gubilo 5 milijuna barela nafte tijekom energetskih kriza 1973. i 1979. Slično tome, ruska invazija na Ukrajinu 2022. uklonila je 75 kubičnih metara (bcm) prirodnog plina s međunarodnih tržišta.
Nasuprot tome, gospodin Birol je rekao da je trenutna kriza u Zaljevu smanjila proizvodnju nafte za oko 11 milijuna barela dnevno i uklonila 140 milijardi kubičnih metara s tržišta.
“Ova kriza, kako sada stvari stoje, dvije su naftne krize i jedna plinska kriza zajedno”, rekao je Birol. “Jedino najvažnije rješenje ovog problema je otvaranje Hormuškog tjesnaca.”
G. Birol je 11. ožujka nadgledao oslobađanje 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi, najveću hitnu energetsku mjeru ikada poduzetu.
Čelnik IEA-e rekao je da razgovara s čelnicima u Aziji, Europi i Sjevernoj Americi o daljnjim hitnim puštanjima, dodajući da je početni prijenos bio samo 20 posto rezervnih zaliha.
“Naše objavljivanje dionica pomoći će utješiti tržišta, ali to nije rješenje. Samo će morati smanjiti bol za gospodarstvo”, rekao je gospodin Birol.
Početkom 2026. postojao je suficit na svjetskim tržištima nafte, no otkako je 28. veljače počeo rat u Iranu, Teheran je ograničio protok tankera na malu količinu i udario neke brodove u tjesnac, kroz koji prolazi petina svjetske nafte.
U subotu navečer, američki predsjednik Donald Trump izdao je Iranu 48-satni ultimatum za ponovno otvaranje tjesnaca, upozorivši Iran da će “izbrisati” njegova energetska postrojenja, “počevši prvo s onim najvećim”.
Kao odgovor, Iran je rekao da je pogodio infrastrukturu za energiju i desalinizaciju “koja pripada SAD-u i režimu u regiji”.
